Savjeti kako uspješno proizvoditi povrće

U proizvodnji povrća, trebalo bi više pridavati pažnje preventivnim mjerama. Mjere zaštite mogu biti preventivne (profilaktičke), kojima se sprječava pojava bolesti, i kurativne (terapijske), kojima se biljke liječe nakon pojave bolesti.

U principu, uvijek je bolje bolest spriječiti, nego liječiti, što se u praksi često zaboravlja, te zbog toga savjetujemo sprovođenje preventivnih mjere. Gajenje povrća na otvorenom, a posebno u zaštićenom prostoru nezamislivo je bez primjene fitosanitarnih mjera, i održavanja rigorozne higijene radi uspješnog suzbijanja prouzrokovača bolesti, štetočina i korova. Zdravstveno stanje biljaka u velikoj mjeri zavisi od mjera higijene polja sprovedenih u prethodnoj godini, što indirektno smanjuje upotrebu hemijskih preparata-pesticida, što je opet od vitalnog značaja jer se povrće u ishrani koristi u svježem stanju i zato mora biti zdravstveno bezbjedno, piše Milica Perućica iz PSSRS.

Protiv zelenog uvenuća paradajza, borite se direktno na parceli

Važnost uništavanja biljnih ostataka

U tom pogledu, veliki značaj ima sakupljanje i uništavanje biljnih ostataka. U zaraženim biljnim ostacima održava se i prenosi veliki broj patogena, prvenstveno truleži korijena, prizemnog dijela stabla i uvenuća biljaka. Zaražene biljke treba odmah odstraniti iz proizvodnje. Na kraju proizvodnog ciklusa, nakon berbe, neophodno je sve zaražene, kao i nezaražene biljne ostatke ukloniti i uništiti. Ova mjera je naročito poželjna u zaštićenim prostorima, u kojima zbog odsustva djelovanja atmosferskih uticaja razlaganje biljnih ostataka teče veoma sporo. Sem opisane mjere, u zaštićenim prostorima, potrebno je izvršiti dezinfekciju zemljišta, konstrukcije objekta, alata i pribora, te sandučeta i sjemena tokom proizvodnje rasada. Najbolji period za dezinfekciju zemljišta je jesen, jer tada se sem bakterija, virusa i gljiva, nalaze i različiti stadijumi insekata koji prezimljavaju u zemljištu. Prije početka proizvodnog ciklusa obavezno treba izvršiti suzbijanje korova. Jedna od važnijih preventivnih mjera je higijena radnika (pranje ruku, odjeće, dezinfekcija obuće), i zabrana pušenja u zaštićenom prostoru.

Što se može sijati po vrućini - puno toga uz nekoliko trikova

Plodored je jedna od najznačajnijih agrotehničkih preventivnih mjera zaštite povrća od prouzrokovača bolesti, štetočina, pa i korova. Predstavlja smjenu biljaka prostorno (poljosmjena) i vremenski (plodosmjena). Ovo nije slučajna smjena, već je planski smišljen posao koji zahtijeva dobro poznavanje tehnike gajenja biljaka, njihovih potreba i oboljenja. Plodoredom se sa jedne strane ograničava mogućnost da se u zemljište na kojem se prvi put organizuje gajenje povrća brzo i najčešće trajno unesu štetni mikroorganizmi i s druge strane doprinosi da se u već zaraženom zemljištu populacija parazita i štetočina održava ispod praga štetnosti. Primjena plodoreda je opravdana samo u cilju borbe protiv patogena koji se održavaju u zemljištu, a to su prouzrokovači truleži korijena, prizemnog dijela stabla i uvenuća biljaka, kao i neke gljive prouzrokovači antraknoze, neki virusi i bakterije.

Izbjegavajte sjenovita mjesta ili ispod šuma

U plodoredu je važno da se u proizvodnju uvedu povrtarske i druge biljke koje nisu osjetljive prema istim patogenima, a njihovo smjenjivanje takvo da u međuvremenu zajednički zemljišni mikroorganizmi izgube svoju životnu sposobnost. U većini slučajeva istu ili sličnu biljnu vrstu treba na isto mjesto vratiti tek nakon 4-5 godina. Treba poštovati princip da se ne smiju gajiti vrste iz iste botaničke familije jedna za drugom, jer su osjetljive na iste patogene. To u praksi znači da na jednoj površini ne treba gajiti paradajz, papriku, plavi patlidžan, krompir ili duvan više godina.

Suzbijte velikog štetnika bijelu leptirastu vaš na kupusu

Pri izboru parcele prednost treba dati osunčanim parcelama na blagim kosinama, te izbjegavati sjenovita mjesta ili ispod šuma, jer je teško organizovati proces zaštite biljaka. Na parcelama u rječnim dolinama u kojima se duže zadržava jutarnja rosa izbjegavati sadnju biljaka osjetljivih na plamenjaču. I pravac postavljanja redova prilikom sadnje je značajan faktor. Redove treba postavljati u pravcu čestih vjetrova, jer se tako obezbjeđuje dobro provjetravanje biljaka pri čemu nema zadržavanja visoke vlažnosti u njihovoj blizini, neophodnog uslova za razvoj mnogih bolesti. Između redova i biljaka u redu ostaviti potrebno rastojanje, tj. ne saditi pregusto s ciljem dobijanja većeg broja biljaka i većeg prinosa.

Veoma bitni faktori koji se ubrajaju u preventivne mjere gajenja povrća su đubrenje, navodnjavanje, kao i sistem gajenja biljaka, savjetuju iz PSSRS.