Sadnja presadnica i sjetva povrća u maju

Maj je mjesec u kome konačno možemo odahnuti. Pred nama su dani sa stabilnijim vremenskim prilikama, opasnost od mraza je sve manja, a biljke intenzivno rastu i razvijaju se.

Zemlja je topla, dovoljno vlažna, a temperatura vazduha u prosjeku ne pada ispod 10ºC. Idealni su uslovi za sjetvu toploljubivih kultura direktno u zemlju. Takođe, sada na otvorenom sadimo presadnice raznog bilja.

Pasulj, mahune, tikvice, tikve, krastavci, bamija su samo neke od kultura koje imaju idealne uslove za nicanje i rast.

Idealno vrijeme za sjetvu

Zemlja je dovoljno vlažna i topla za sjetvu pasulja i mahuna. Na tržištu je veliki izbor sorti različite dužine vegetacije. Njihovom kombinacijom i sukcesivnom sjetvom svakih 10 do 15 dana možemo mahune brati do kasne jeseni.

Pravi je termin i za krastavce, dinje, lubenice, kikiriki, tikvice i tikve na otvorenom. Ako ste propustili kraj aprila za sjetvu ovih povrtnica ili ako nisu nikle, sada je optimalan termin. Zbog povoljnih uslova niču već poslije šest do 12 dana. Ako sjemenke namočite u vodi tokom noći, klijanje i nicanje će biti još brže. Ne sijte ih pregusto ili ćete poslije morati da obavite prorjeđivanje mladih biljčica.

Mrkvu, peršin, celer i pastrnak također možemo posijati. Potrebno je obratiti pažnju da ne dođe do isušivanja površinskog sloja zemljišta. Mrkva, peršin i celer često neće nići, jer se sa zemljom isušuje aktivirana klica.

Siju se i kasne kupusnjače koje ćemo saditi u junu, razno cvijeće, ukrasne, ljekovite i začinske biljke.

Sadnja presadnica

Maj je mjesec sadnje presadnica paprike, ljute paprike, patlidžana, paradajza, krastavca i drugih povrtnica na otvorenom. Sadnja na stalno mjesto je izuzetan stres za mlade biljke. Na nama je da ga što više smanjimo. Prije nego ih iznesemo, potrebno ij je kaliti, odnosno priviknuti na vanjske uslove. Naglo iznošenje dovelo bi do pojave ožegotina, čak i do propadanja nepripremljenih biljaka.

Kada krenuti s kalenjem presadnica i navikavanjem na uslove otvorenog polja?

Prilikom sadnje dolazi do oštećenja korijena mladih biljaka koje vadimo iz sjetvenih posuda. Zbog toga trebamo imati rasad sa što razvijenijim korijenom, zdrav, snažan, ali ne smije biti star (prerastao) ili mlad. U oba slučaja imaćemo probleme. Star rasad se bolje ukorijeni, ali je njegovo napredovanje slabije, kao i rodni potencijal. Suviše mlad se sporije ukorjenjuje, na njemu dolazi do pojave ožegotina, nije otporan na bolesti i štetočine.

Jedan dio uzgajivača praktikuje da mlade sadnice paradajza, posebno čeri, direktno pikira na stalno mjesto. Tako dobivaju biljke koje razvijaju snažan korijen, jer ih ne presađuju dva puta. Ostvaruju finansijsku uštedu pošto nema troškova za pikiranje u saksijice. Ovakve biljke nešto kasnije stupaju u rod. Na otvorenom polju prvo sadimo paradajz. On je otporniji od paprike i patlidžana.

Veče prije rasad je potrebno zaliti kako bi iz posude izvukli grumen supstrata uz minimalno oštećenje korijena.

Najbolje je sadnju obaviti neposredno pred kišu, kada je vrijeme tmurno i oblačno. Kada je dan sunčan i suv, bolje je sve radove obaviti u poslijepodnevnim i večernjim satima. Izbjegavajte sadnju po vjetrovitom vremenu, posebno ako je riječ o vjetru koji isušuje. Biljke će stradati zbog povećanog isparavanja.