Oktobar je vrijeme za sadnju ozimog bijelog luka. Donosimo savjet stručnjaka.
Biijeli luk zaslužuje veće površine u našoj zemlji, a pojedini su to prepoznali pa je tako nedavno u Ljubinju otvoren pogon za preradu bijelog luka.
Oktobar je pravo vrijeme da se nešto napravi po tom pitanju. Vrijeme je za sadnju ozimog bijelog luka.
Veoma je važno da gaje sorte iz istih, odnosno sličnih agroekoloških sredina. Tako se, kao najbolja, preporučuje domaća sorta bosut. Potrebno je koristiti sertifikovan materijal, jer je bijeli luk sklon virusnim i drugim oboljenjima.
Bijeli luk zahtijeva plodna i rastresita zemljišta, koja imaju dovoljnu količinu vlage, posebno u periodima klijanja.
"Osnovnu obradu treba izvršiti obavezno krajem leta ili ranije u jesenjem periodu kada treba i uneti oko 400 kg do 500 kg NPK-8-16-24, a prihranu početkom februara, kada treba uneti istu količinu NPK-15-15-15", kaže dipl.ing. Milan Damljanović.
Dodaje da u stadijumu intenzivnog formiranja listova treba uneti preostalu količinu dušika kroz prihranu kanom. Pred sjetvu bijelog luka nikako ne treba đubriti stajnjakom, jer u suprotnom dolazi do formiranja lukovica sa većim sadržajem vode, što utiče na brzo kvarenje luka.
Plodored: bijeli luk može doći na isto mjesto poslije drugih lukova tek nakon 4-5 godina. Najbolji predusjevi su mu mahunarke, strnine, paradajz i paprika, a nikako se ne sme gajiti poslije kukuruza i šećerne repe.
Potrebno je odabrati najkrupnije čenove iz glavice, koji se potom tretiraju fungicidima (cineb, ditan) u preporučenoj koncentraciji u trajanju 10-20 minuta, nakon čega ide sušenje i sadnja. Ona može biti ručna i mašinska, s tim što ručna sadnja daje više prinose i kvalitetnije lukovice, ali je i skuplja.
"Optimalni rok sadnje za jesenji luk je prva polovina oktobra. Dubina sadnje zavisi od veličine čenova, a bitno je da je pokrovni sloj 2 cm - 3 cm iznad vrha čena. Kod jesenjeg belog luka rastojanje između redova je 40 cm - 50 cm, a u redu 7 cm -10 cm. Količina sadnog materijala je 1.400 kg -.1.800 kg čenova po hektaru", napominje Damljanović.
Nnjega usjeva se odnosi na prihranjivanja, zaštitu, međuredne obrade i navodnjavanja.
U rano proljeće je vrlo važno izvršiti međurednu obradu i tako uspostaviti pravilan vodno-vazdušni režim, koji je bitan za rastresitost zemljišta, odnosno za pravilan razvoj lukovica. Suzbijanje korova se provodi kemijskim putem.
"Poslije sadnje, a prije nicanja, primjenjuje se Stomp 330 EC ( 4-5 l po hektaru), a kasnije u toku vegetacije Goal u fazi 4-5 listova u koncentrciji 04-08 l po hektaru. Tretiranje protiv plamenjače vrši se preparatima kao što su Cineb, Dithan, Ridomil i slično. Lukova muva se suzbija preventivnim prskanjem u fazi tri lista i ponovo posle 15 dana", savjetuje Milan Damljanović.
Zalivanje je neophodno u fazama intenzivnog rasta lišća, kao i formiranja lukovice.
Branje bijelog luka vrši se u početnoj fazi poleganja, kada je list još zelen, uz obavezno podrivanje, jer ukoliko dođe do kidanja lista, doći će i do ubrzanog sušenja lukovice. Izvađeni luk se ostavlja na parceli da se osuši, a zatim se plete u vijence. Na većim površinama se odsijeca lišće na 2 cm od lukovice i stavlja u vreće.
Bijeli luk iz jesenje sadnje se može čuvati do šest mjeseci.
Foto: Media Mike Hazard / Flickr
Izvori
Tagovi
Autorica