Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krastavac salatar
  • 25.03.2019. 09:00

Sadnja krastavca salatara u plasteničkoj proizvodnji

Srednje rana proizvodnja krastavca (mart mjesec)  ne zahtijeva posebnu zaštitu i nema potrebe za savremenim tipom plastenika kako bi dala dobre prinose.

Foto: Depositphotos/vallefrias
  • 8.017
  • 181
  • 0

Plastenička proizvodnja krastavca je jedna od najisplativijih varijanti uzgoja povrća u zaštićenim prostorima. Potrebno je mnogo rada, ali se ostvaruju dobri prinosi, a samim tim kontrolisan je rast i razvoj biljke. Sa minimalnom cijenom koštanja kilograma proizvoda ostvaruje se višestruka zarada. Srednje rana proizvodnja krastavca (mart mjesec)  ne zahtijeva posebnu zaštitu i nema potrebe za savremenim tipom plastenika kako bi dala dobre prinose, piše Živko Šašić za Savjetodavnu Srpske

Osnovna i dodatna obrada

Prije same osnovne obrade prvo treba izvršiti osnovno đubrenje. Količine i formulacije zavise prvenstveno od količina đubriva u zemljištu (rezultati analize zemljišta) i planirane kulture. Za proizvodnju krastavca salatara preporučene količine su od 500 do 600 kilograma po hektaru NPK đubriva formulacije 1:2:3 ili od 30 do 35 tona po hektaru stajskog đubriva. Međutim, kako je navedeno, ove količine najbolje je prilagoditi prethodno urađenoj analizi zemljišta i na osnovu planiranih prinosa u budućoj sezoni. 

Šest grešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Osnovna obrada se vrši poslije rasipanja mineralnog ili rasturanja stajskog đubriva i ogleda se u zaoravanju ovih materija. Ako se radi o teškim i nepropusnim zemljištima poželjno bi bilo uraditi podrivanje. Kod dodatne obrade prvo se vrši tanjiranje ili prolazak sjetvo – spremačem pa zatim frezanje. Frezanje se može obaviti ručnim ili traktorskim frezama, prvenstveno u zavisnosti od površina koje imamo. Dodatna obrada se završava kako postignemo mrvičastu strukturu zemljišta veličine frakcija od 0,5 do 5 milimetara. Poslije završene dodatne obrade pristupa se pripremi za sadnju.

Izrada bankova i sistema navodnjavanja

Priprema obuhvata dvije faze: prva faza je priprema zemljišta, a druga faza je priprema rasada. Kod pripreme zemljišta prvo se pristupa ravnanju zemljišta poslije dodatne obrade, ako je to potrebno, pa zatim izradi bankova. Njihova izrada nije obavezna međutim ima niz prednosti tako da bi je trebalo uraditi. Osnovna prednost je bolja aeracija zemljišta i ne dolazi do gušenja korijena ako je  prisutan višak  vode posebno na teškim i zbijenim zemljištima. 

Sljedeći korak je postavljanje sistema za navodnjavanje (kap po kap) i malč folije. Malč folija se može postavljati ručno ili uz pomoć mašine konstruisane specijalno za ovu namjenu. Posljednje pripreme se ogledaju u obilježavanju rednog i međurednog prostora i bušenju otvora. Bušenje otvora se može vršiti na dva načina: sa vađenjem dijela zemlje ili utiskivanjem zemlje. Veća produktivnost rada postiže se primjenom drugog načina bušenja otvora.

Ručna sadnja rasada

Kod pripreme rasada prvo se pristupa kupljenju čaša (ako je pikirani rasad) ili kupljenju saća. Radi boljeg ukorijenjavanja same biljke poželjno je rasad potopiti u rastvor vode i đubriva formulacije 1:4:1 u količini od 1 do 2 kilograma u 1000 litara vode.

Prihrana krastavaca vrši se u dvije faze (Foto: Pixabay/Bru-No)

Sadnja se obavalja ručno u već pripremljene otvore na malč foliji. Poslije vađenja rasada iz čaša ili saća, a prije sadnje u otvore poželjno je korijen biljke malo rastresti i biljke saditi na istu dubinu. Na već postavljenoj malč foliji moguće je saditi u jedan ili dva reda. Prilikom sadnje u dva reda međuredni razmak iznosi od 35 do 40 cm, a redni oko 20 cm, dok kod sadnje jednog reda redni razmak iznosi od 15 do 18 cm (tako da dobijemo na dužni metar od 5 do 7 biljaka). 

Korišćenje lutrasila

Sistem sadnje prvenstveno zavisi od konstrukcije plastenika, jer ako želimo što gušću sadnju (intezivniji sistem uzgoja) moramo imati dobro provjertavanje prostora, a to se postiže dobrim bočnim i čeonim otvorima. Vrijeme sadnje za ranu proizvodnju, bez dodatnog zagrijevanja, počinje od polovine marta mjeseca. Ovaj vremenski interval zavisi od stvarnih vanjskih temperatura vazduha. Poređenja radi, sadnja u plastenike sa dodatnim zagrijavanjem počinje krajem januara.

Da bi se vrijeme sadnje za ranu proizvodnju bez dodatnog zagrijavanja prostora pomjerilo za desetak dana prije potrebno je koristiti lutrasil kojim se presađeni rasad pokrije. Temperatura ispod lutrasila je za 3 do 5 stepeni Celzijusovih viša u odnosu na temperatura u plasteniku. Korišćenje lutrasila je poželjno, nebitno u kom vremenskom periodu se sadnja izvodi, zbog bržeg i boljeg napredovanja biljke. Pošto se sadnja obavlja u periodu nižih temperatura moguće ju je izvoditi tokom čitavog dana.

Koristiti tenziometar prilikom navodnjavanja

Prvo navodnjavanje obavlja se odmah poslije sadnje tj. presađivanja rasada. Norme i intervali navodnjavanja se povećavaju sa fazom razvoja biljke. Najveće norme zalijevanja su u periodu punog cvjetanja i plodonošenja.

U intezivnoj poljoprivrednoj proizvodnji neophodno je korištenje mjernih instrumenata prvenstveno instrumenata za mjerenje vlažnosti zemljišta i električne provodljivosti rastvora (tenziometri i EC metri). Korištenje ovih instrumenata bilo bi poželjno u bilo kojoj proizvodnji jer njihovom pravilnom i svakodnevnom upotrebom troškovi proizvodnje se smanjuju, a samim ti i cijena koštanja proizvoda. 

Sistemom navodnjavanja kap po kap vrši se i prihrana biljaka tzv. sistem fertigacije. Količina i formulacija prihrane zavisi od faze razvoja biljke.

Prihrana krastavaca 

Prva faza razvoja je faza prve dvije sedmice od presađivanja rasada. U ovoj fazi vrši se prihrana jednom sedmično formulacijom 1:4:1 ili 1:3:1 u količini od 25 kg/ha/nedeljno.

Druga faza razvoja je faza od prvih plodova do kraja berbe. U ovoj fazi razvoja vrši se prihrana formulacijom 2:1:4 ili 2:2:4 u količini od 30 do 40 kg/ha/nedeljno.

Ako za vrijeme intezivne berbe (berba svaka 2 do 3 dana) nemamo kontinuiran razvoj novih cvjetova i plodova potrebno je izvršiti prihranu formulacijom 1:4:1 u gore navedenoj količini. Isto tako ako želimo da postignemo maksimalnu rodnost za vrijeme intezivne proizvodnje možemo promijeniti formulaciju u 1:1:4 u količini od 35 do 40 kg/ha/nedeljno. U ovoj fazi prihrana i navodnjavanje se obavljaju svaka dva do tri dana, odnosno poslije svakog branja. Radi sprečavanja deformiteta plodova (krivljenja, neproporcionalnog rasta itd.) svakih 10 – ak dana treba izvršiti đubrenje kalcijumom ili izvršiti folijarnu prihranu (prihrana preko lista).

Krastavac se najčešće pakuje u vreće od 10 kg (Foto: Pixbay/ivayilost)

Zaštita i njega

Prva i osnovna zaštita treba da se uradi u fazi proizvodnje rasada bakarnim preparatima. Ako ova zaštita nije urađena u toj fazi, potrebno je nakon presađivanja da se uradi. Pošto se proizvodnja obavlja u periodu kraja zime i početka proljeća dodatna zaštita i nije potrebna, prvenstveno zbog nižih temperatura. Međutim opravdanost primjene zaštite jeste jedino u slučaju kad štete prelaze ekonomski prag štetnosti. Pesticidi koji se najčešće primjenjuju su: insekticidi (biljne vaši) i fungicidi (plamenjača).

Uzgoj od prve faze do pune rodnosti

Kod sistema uzgoja postoje dva načina: uzgoj na mreži i špalirni uzgoj. Uzgoj na mreži zahtjeva veća početna ulaganja za mrežu, žicu i potporu. Kod ovog uzgoja proizvodnja se odvija na mreži, bez pinciranja zaperaka pa samim tim stvara se veći broj plodova koji sporije napreduju. Kod povećanog broja plodova postoji mogućnost da plodovi budu sitniji, a samim tim i ukupna rodnost biljke bude smanjena. 

Kalemljenje krastavca na tikvu

Sistem špalirnog uzgoja je daleko bolji od uzgoja na mrežu. Kod špalirnog sistema vrši se vođenje biljke na jednu rodnu granu uz pinciranje svih zaperaka. Ovaj uzgoj omogućava ranije plodonošenje, ujednačene plodove i maksimalnu rodnost biljke. Pored ovih prednosti još olakšava branje, smanjuje količine prihrane i zaštite. Za inteziviranje proizvodnje trebalo bi sve cvjetove i plodove odstraniti do visine oko 40 cm i u vrijeme intezivnog plodonošenja i branja ispod zadnjeg ploda odstraniti svo lišće. Postoje i savremeniji načini uzgoja gdje se krastavac kalemi na podlogu (najčešće tikvu). Korijen tikve je aktivniji na nižoj temperaturi nego krastavaca i podnosi veću EC vrijednost rastvora, tako da brže dolazi do plodonošenja i ostvaruje se veći prinos po jedinici površine.

Branje i pakovanje

Plodovi se beru kada imaju odgovarajuću težinu i oblik. Branje se obavlja ručno, a plodovi se beru sa plodnom drškom. Najpogodniji period za branje jeste u jutarnjim časovima. U fazi intezivnog plodonošenja branje se obavlja svaka dva do tri dana i u ovoj fazi mora se maksimalna pažnja posvetiti da plodovi ne prerastu jer takvi nisu pogodni za tržište. 

Pakovanje plodova je najčešće u najlonske vreće težine 10 kilograma, međutim mogu se pakovati i u kartonske ili plastične kutije. Distribuciju treba vršiti odmah poslije pakovanja da ne bi došlo do pojave gubitaka usljed isušivanja plodova.


Povezana biljna vrsta

Krastavac

Krastavac

Engleski naziv: Cucumber | Latinski naziv: Cucumis sativus L.

Krastavac je jednogodišnja zeljasta biljka i pripada porodici Cucurbitaceae. Uzgaja se kao salatni krastavac na otvorenom polju i u staklenicima i plastenicima, i kao industrijski... Više [+]

Tagovi

Krastavac salatar Uzgoj krastavaca Plastenički uzgoj Krastavac Kalemljenje Prihrana


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Rusija bilježi rekord u proizvodnji suncokretovog ulja - što je s izvozom?

Proizvodnja suncokretovog ulja u Rusiji mogla bi u sezoni 2023./24. porasti na rekordno visoku razinu u odnosu na posljednje godine. Očekuje se 7,55 milijuna tona, što će...

Više [+]