Rukola u plasteniku: Uzgoj, njega i zašto je uvijek na cijeni

Rukola (Eruca sativa, porodica Brassicaceae, kupusnjače) jednogodišnja je povrtna kultura iz mediteranskog područja. Cijenjena je zbog izraženog, pikantnog, pomalo orašastog okusa koji potiče od glukozinolata, istih spojeva koji daju oštrinu gorušici i hrenu. Listovi su duguljasti, usjećeni, svijetlozeleni do tamnozeleni, a mlad list je nježniji i blažeg okusa od starijeg.

Rukola je i hranjivo vrijedna. Bogata je vitaminom K, vitaminom C, provitaminom A i folatima, sadrži kalcij, željezo i kalij, a ima vrlo malo kalorija. Zato je omiljena u zdravoj prehrani.

Upotreba u kulinarstvu

Rukola se najčešće jede svježa, kao salata ili dodatak salatama. Dobro se slaže sa:

• sirevima: parmezan, mozzarella, kozji sir, feta
• voćem i orašastim plodovima: kruška, smokva, nar, orasi, pinjoli
• mesom i suhomesnatim proizvodima: pršut, carpaccio, pečena piletina

Koristi se i u toplim jelima i pripremama. Na primjer na pizzi, stavlja se na kraju, tek nakon pečenja; u tjestenini i rižotu, dodaje se pred kraj kuhanja; u pestu, kao alternativa ili dopuna bosiljku; u sendvičima, wrapovima i burgerima te kao ukras uz ribu i meso s roštilja.

Jede se sirova jer termičkom obradom brzo gubi aromu i svježinu.

Tražena i cijenjena

Potražnja za rukolom stalno raste, a cijena joj je uglavnom stabilna. Tražena je u restoranima, pizzerijama i hotelima, kao i u trgovačkim lancima i kod kupaca koji žele zdravu hranu. Ciklus uzgoja je kratak, pa se na istoj površini može ostvariti više proizvodnih ciklusa godišnje

Evo pet vrsta začinskog bilja koje možete uzgajati zimi

Svježa je i kvarljiva, pa je domaći proizvođač koji isporučuje svježu robu u prednosti nad uvozom. Stalno se isporučuje, pa je kupci traže tokom cijele sezone. Zbog toga je odlična kultura za plastenik, naročito u hladnijem dijelu godine, kad su drugi usjevi slabiji ili se ne uzgajaju.

Rukola ne voli toplotu

Ovo je najvažnije što uzgajivač treba znati. Rukola je kultura hladnijeg dijela godine.

Pri visokim temperaturama i dugom danu rukola brzo izbacuje cvjetnu stabljiku. List postaje gorak, grub i pretjerano ljut, a tržišna vrijednost pada. Zato se rukola u plasteniku uzgaja u proljeće i jesen, a zimi uz osnovno zagrijavanje ili samo zaštitu od mraza. Ljeti je treba izbjegavati ili sijati uz zasjenjivanje i dobro provjetravanje.

Priprema tla i sjetva

Za uzgoj rukole važno je osigurati rahlo, plodno i dobro drenirano tlo čija se pH vrijednost kreće u rasponu od 6 do 7, dok teža i zbijena zemljišta treba popraviti dodavanjem organske materije. Pri odabiru mjesta za sjetvu treba voditi računa o predkulturi, pa se rukola ne preporučuje sijati nakon drugih kupusnjača poput kupusa, karfiola, brokule ili rotkvice kako bi se izbjegle zajedničke bolesti i štetočine.

Kada je riječ o gnojidbi, tlo se prije sjetve priprema uz dodatak zrelog stajnjaka ili komposta, budući da ova biljka ne zahtijeva velike količine hraniva, s posebnim oprezom kada je u pitanju azot. Pretjerivanje s azotnim gnojivima, posebno pred samu berbu, uzrokuje štetno nakupljanje nitrata u listovima, što predstavlja ozbiljan problem i za kvalitetu povrća i prema važećim propisima. Zato je bolje ne pretjerivati s azotnim gnojivima i ne gnojiti pred samu berbu.

Kupusni buhač štete čini i rukoli - kako napraviti eko sredstva za zaštitu?

Rukola se uglavnom direktno sije, jer slabo podnosi presađivanje, pri čemu se sjeme polaže na dubinu od 0,5 do 1 centimetar. Razmak između redova iznosi 15 do 20 centimetara, mada se kod gušće sjetve može smanjiti do 10 centimetara, dok se potrebna količina sjemena kreće između 1,5 i 2,5 grama po kvadratnom metru, zavisno od izabrane sorte i načina sjetve.

Ovisno o temperaturi tla, klijanje obično traje 4 do 10 dana, a kako bi se osigurala kontinuirana berba tokom cijele sezone, preporučuje se obavljati sjetvu u više uzastopnih rokova, i to svakih 10 do 14 dana.Poslije sjetve tlo treba lagano utisnuti i odmah zaliti. Do nicanja držati tlo ravnomjerno vlažnim.

Njega i održavanje

Rukola ima plitak korijen i treba ravnomjernu vlagu. Preporučuje se češće zalijevanje manjim količinama vode, po mogućnosti sistemom "kap po kap" ili sitnim prskanjem. Nedostatak vode daje ljut, žilav list i ubrzava cvjetanje, a previše vlage potiče bolesti.

U plasteniku je važno provjetravanje, pogotovo za sunčanih dana. Cilj je držati temperaturu ispod 20 - 22 °C. U proljeće i jesen to često znači otvorene bočne strane i vrata, a po potrebi mrežu za zasjenjivanje.

Raste sporo u prvim sedmicama pa je korovi lako zagušuju. Treba je držati čistom ručnim plijevljenjem ili okopavanjem.

Bolesti i štetočine

Kada je riječ o zaštiti rukole od štetočina i bolesti, najveći izazov predstavljaju buhači (Phyllotreta spp.), koji izgrizanjem sitnih rupica na listovima mogu narušiti tržišnu vrijednost, uz redovan pregled pomoći može pokrivanje agrotekstilom ili mrežama protiv insekata. U uslovima toplijeg i suhog vremena na biljci se javljaju lisne uši, dok se s druge strane pepelnica i plamenjača razvijaju u periodima visoke vlage praćene slabim provjetravanjem.

Pored toga, pretjerano vlaženje zemljišta i zbijeno tlo mogu dovesti do pojave truleži korijena i vrata korijena.

Kod lisnatog povrća s kratkom vegetacijom treba posebno paziti na karencu. Najbolja je preventiva dobro provjetravanje, plodored, zdrava sjemena i mreža protiv insekata.

Berba

Rukola se bere kad list dostigne 10 - 15 cm visine, što je obično 30 - 45 dana poslije sjetve u hladnijem dijelu godine (u toplijem i do 20 - 25 dana).

Reže se makazama ili nožem ispod ili iznad prve prave lisne rozete, tako da biljka može ponovo potjerati. Od jedne sjetve moguća su 2 - 3 otkosa, a kvalitet je najbolji kod prvog i drugog.

Bere se ujutro, dok je list svjež i čvrst. Odmah se hladi i pakuje u kutije ili vrećice, jer brzo vene. Rukolu treba čuvati na 0 - 4 °C, a rok trajanja je kratak, najviše nekoliko dana.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor