Zaštita oznakom geografskog porijekla donosi niz prednosti, između ostalog prosječno povećanje cijene za najmanje 20 odsto, rekla je Svjetlana Mičić.
Proizvođači rogatičkog krompira, koji je poznat po izvrsnom kvalitetu, bore se da ga zaštite oznakom geografskog porijekla, da bi njihov proizvod na tržištu Srpske i BiH postao prepoznatljiviji, konkurentniji, ali i dostigao veću cijenu.
U Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Sokolac, koji djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ističu da su ove godine pokrenuli petogodišnji biznis plan "Proizvodnja merkantilnog krompira" u Rogatici s ciljem osnaživanja već stečenog ugleda rogatičkog krompira kod potrošača. To se može postići upravo sticanjem oznake geografskog porijekla, piše Glas Srpske.
"Oznaka geografskog porijekla je naziv regije ili mjesta koji se koristi za označavanje prehrambenog proizvoda koji ima poseban kvalitet i ugled. Nastojimo dokazati da upravo rogatički krompir ima taj ugled i da postoji veza između našeg područja i te posebnosti i prepoznatljivosti", rekla je viši stručni saradnik u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Sokolac, Svjetlana Mičić.
Ona je dodala da zaštita oznakom geografskog porijekla donosi niz prednosti, između ostalog prosječno povećanje cijene za najmanje 20 odsto. Ističe i da je biznis planom obuhvaćeno 140 proizvođača, te da su ove godine u okviru projekta podijelili 60 startap paketa.
"Cilj projekta je i pokretanje proizvodnje krompira kod malih poljoprivrednih proizvođača iz siromašnih slojeva stanovništva, te obezbjeđenje uslova za njihov što bolji izlazak na tržište" kazala je Mičićeva. Prema njenim riječima, krompir se na području Rogatice uzgaja već dva vijeka, a povoljni argoekološki uslovi taj kraj su pozicionirali kao ključno mikropodručje u BiH za proizvodnju tog povrća.
"Na teritoriji Rogatice krompir se sije na 270 hektara, i to sjemenski na 56, a merkatilni na 213 hektara. Komercijalnim uzgojem tog povrća bavi se oko 100 proizvođača, dok krompir za sopstvene potrebe proizvodi skoro svako domaćinstvo", navela je Mičićeva.
Krompir se na području Rogatice uzgaja već dva vijeka, a povoljni argoekološki uslovi taj kraj su pozicionirali kao ključno mikropodručje u BiH za proizvodnju tog povrća.
Jedan od uspješnijih proizvođača krompira u Rogatici je Novo Motika, koji se tim poslom bavi od 1999. godine. Na 25 hektara zemljišta uzgaja holandske sorte agrija, kenebek, dezire, a višegodišnje iskustvo i stečeni ugled pozicionirali su ga među lidere u oblasti proizvodnje sjemenskog krompira na području cijele BiH.
"Kapaciteti su oko 700 tona godišnje i sve uspijem da prodam na tržištu BiH, a tek mali dio izvozim u Srbiju. Potražnja je više nego dobra, a razlog je što se u Srpskoj proizvodi tek pet odsto potrebnog sjemena, a sve ostalo je uvoz", rekao je Motika i dodao da je rogatički krompir izvanrednog kvaliteta, zahvaljujući velikoj nadmorskoj visini na kojoj se uzgaja, ali i činjenici da u planinskim predjelima ima manje biljnih bolesti u odnosu na nizine. Ističe da bi oznaka zaštite geografskog porijekla bila veoma značajna zbog neuređenosti tržišta.
"Imamo situaciju da trgovci krompir iz Semberije i Lijevča polja deklarišu kao rogatički, jer nema kontrola. Time se varaju kupci, a i mi trpimo štetu", istakao je Motika i zahvalio resornom ministarstvu na mjerama podrške, bez kojih bi, kako kaže, teško opstao.
Postupak zaštite oznakom geografskog porijekla u BiH pokreće se prijavom Institutu za intelektualno vlasništvo. U BiH je zanemarljiv broj proizvoda koji su zaštićeni tom oznakom.
Izvor: Glas Srpske
Povezana biljna vrsta
Tagovi
