Rasađivanje paprike i paradajza na otvorenom polju: Dobra priprema i kaljenje

Rasađivanje paprike i paradajza na otvorenom polju uglavnom se obavlja tokom maja, onda kada je temperatura zemljišta iznad 15 stepeni i nema opasnosti od poznih proljetnih mrazeva.

Paradajz i paprika najbolje uspijevaju na plodnim, dobro dreniranim zemljištima neutralne pH vrijednosti. Zato je prije rasađivanja neophodno adekvatno pripremiti zemljište. Priprema počinje još na jesen, dubokim oranjem, unošenjem stajnjaka i trojnog NPK đubriva.

Potom slijedi proljetno usitnjavanje to jest frezanje zemljišta u cilju dobijanja mrvičaste strukture, pogodne za razvoj biljaka. Tom prilikom se dodaje i trojno NPK mineralno đubrivo radi dodatnog poboljšanja plodnosti zemljišta.

Kaljenje rasada

S obzirom na to da pomenute povrtarske kulture pripadaju grupi toploljubivih biljaka, rasađivanje je najbolje obaviti desetak dana nakon posljednjeg mraza kako bi se zemljište dobro zagrijalo. Time osiguravamo biljkama normalan rast i razvoj. Također, važno je da noćne temperature budu oko 10, a dnevne 15 stepeni.

Međutim, prije nego što se pristupi rasađivanju, biljke treba postepeno izlagati vjetru, suncu i promjenljivim temperaturama u trajanju od desetak dana, ne bi li se što bolje navikle na uslove vanjske sredine. Ovaj proces se naziva kaljenje rasada i veoma je važan za ove povrtlarske kulture kako ne bi doživjele ozbiljan stres zbog promjene životnog prostora. Biljke se u početku iznose samo nekoliko sati dnevno, a onda se postepeno povećava period njihovog izlaganja direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Kako prepoznati kvalitetan rasad?

Kvalitetan rasad podrazumijeva mladu biljku koja je prošla određene faze organogeneze, formirala 4 do 10 pravih, listova i ima dobro razvijeno, pravo stablo. Samo tako razvijene biljke imaju predispoziciju da daju kvalitetan i visok prinos, u suprotnom može doći do problema i povećanja troškova u proizvodnji.

Paprika se na otvorenom polju sadi na međurednom rastojanju od 50 do 70 centimetara, dok je razmak biljaka u redu od 30 do 50 centimetara. Kada je riječ o sadnji paradajza, međuredno rastojanje iznosi 70 do 90 centimetara, a razmak biljaka u redu je od 40 do 60 centimetara, što zavisi od bujnosti sorte ili hibrida. Razmak sadnje u redu i između redova je važan sa aspekta provjetrenosti, svjetlosti i mogućnosti za međurednu obradu zemljišta.

Zalivanje i zaštita

Nakon rasađivanja treba se fokusirati na smanjenje stresa, kao i na redovno zalivanje, zaštitu od bolesti, štetočina i korova, primjenu lakorastvorljivih đubriva sa povećanim sadržajem fosfora, a sve u cilju formiranja snažnog korijenovog sistema.

Kako bi biljke lakše podnijele stres izazvan promjenom životnog prostora, preporučuje se primjena aminokiselina, dok je prva prihrana usmjerena na proces ukorjenjavanja i obavlja se onda kada se biljke prime mineralnim đubrivom formulacije 10:40:10.

Treba voditi računa i o količini navodnjavanja, jer ako se pretjera, može doći do gušenja korena i propadanja biljaka. Prvo zalivanje je odmah nakon rasađivanja direktno u zoni korena, vodeći računa o tome da se ne nakvase listovi kako ne bi došlo do razvoja bolesti.

Top sedam savjeta za uzgoj i održavanje zdravog rasada povrća

Mjere njege su od izuzetne važnosti i treba ih blagovremeno i pravilno obavljati. Redovnim okopavanjem se uništavaju nepoželjne biljne vrste, dok se primjenom fungicida i insekticida sprječava pojava bolesti i smanjuje brojnost štetnih insekata.