Proizveli kupusa za pola Bosne

Dejan Stanišljević, poljoprivrednik iz lijevčanskog sela Berek, ovih dana siječe kupus sa površine od pola hektara. Uprkos sušnoj godini, prinos je odličan, kvalitet vrhunski, a tržišta i to domaćeg, ima dovoljno. Do prije nekoliko godina porodica Stanišljević, uostalom kao i drugi lijevčanski povrtlari, uzgajala je neprikosnovenu sortu "Varaždinac". Prije nekoliko godina su prešli na hibrid, koji uspijeva izvanredno u ovom dijelu BiH.

"Hibrid koji mi uzgajamo lakše je odnjegovati od popularnog 'Varaždinca' Zbog intenzivnog navodnjavanja svakoj gajenoj biljki treba nekoliko tretmana protiv biljnih bolesti, a hibrid čije sjeme nabavljamo u Hrvatskoj, je veoma tolerantan na oboljenja. Pri tome ima i odlične prinose, tako da po jednom dunumu uberemo i po 5 tona kvalitetnih glavica. Ove jeseni ćemo proizvesti do 25 tona kupusa, kaže Dejan Stanišljević.

Geografsko porijeklo i prodaja iz prve ruke presudni

Ovaj mladi poljioprivrednik dosjetio se originalne ideje. Pošto se porodično bave uzgojem kupusa i ostalog povrća, odlučili su i da sami prodaju svoje proizvode. Zbog toga je njihovo povrće kvalitetno, uvijek svježe i jeftinije, pošto se prodaje iz prve ruke.

"Osmislili smo ovaj natpis ''lastiti proizvod, selo Berek'. Time skrećemo pažnju kupaca, informišemo ih da je roba naša, da nije išla iz ruke u ruku i da je proizvedena tu, u Bereku. Kupci su prepoznali našu dobru namjeru i uzvraćaju nam povjerenjem, kaže Dejan.

Po jednom dunumu uberu i po 5 tona kvalitetnih glavica.

Osim u Bereku i susjednim Rogoljima, Mašićima i Elezagićima, proizvodnjom kupusa bave se i mještani Vilusa, Romanovaca, Vakufa, Seferovaca, Donjih i Gornjih Karajzovaca i Petrovog Sela.

Sušna godina dobra za povrtlare zbog navodnjavanja

Novak Kurtović, poljoprivrednik iz Petrovog Sela, sela na granici sa srbačkom opštinom, zadovoljno trlja ruke. Novak kaže da sve što doveze na pijacu proda do podneva.

"Obično dovezem tonu, dvije kupusa na pijacu i prodam ga odmah. Osim u Gradišci, kupus prodajem i na pijacama u Srpcu, Prnjavoru, Prijedoru i Banja Luci. Cijena jedne vreće je od 5 do 7 konvertibilnih maraka, a glavicu prodajemo po cijeni od jedne marke za kilogram. Ova godina je bila dobra za nas. Mi svakako navodnjavamo povrće, a to znači da imamo proizvodnju i kada je sušna godina. Ova godina je takva, i naš kupus ide kao 'halva'. Doduše, bilo je i godina i kada zaoravamo na dunume neobranog kupusa, kaže Kurtović.

Cijena jedne vreće je od 5 do 7 konvertibilnih maraka, a glavicu prodaju po cijeni od jedne marke za kilogram.

Procjenjuje se da je ove jeseni u Lijevče polju za berbu dospjelo oko 100 hektara kupusa, a očekivani prinos je oko pet hiljada tona. Vrijednost ovogodišnje proizvodnje kupusa u Lijevče polju premašuje pet miliona konvertibilnih maraka. Ipak veći dio kolača otpada na troškove, poput navodnjavanja, obrade, transporta i berbe ovog povrća.

Foto: Boško Grgić