Pretraga tekstova
Istraživači sa Univerziteta, zajedno sa sirijskim izbjeglicama koji borave u kampu Zaatari u Jordanu, osmislili su odličnu ideju proizvodnje hrane, a to su spužve sa starih madraca.
Jordan je pustinjska zemlja u kojoj sve veća suša i promijenjeni klimatski uslovi ne dozvoljavaju uzgoj u tlu, no zahvaljujući Univerzitetu u Sheffieldu taj problem bi se jako brzo mogao riješiti. Naime, istraživači su zajedno sa sirijskim izbjeglicama koji borave u kampu Zaatari u Jordanu osmislili su odličnu ideju proizvodnje hrane, a to su spužve sa starih madraca. Proizvodnja se odvija na hidroponski način, piše dailymail.
Kada su prvi puta došli u kamp, on je bio potpuna pustinja s postavljenim šatorima, a dostupno im je bilo malo hrane i vode. Ondje se sada sprovodi jedan od najinovativnijih izuma u toj zemlji. Brojni stanovnici prihvatili su ovakav uzgoj i skoro svaka kuća u svome vrtu uzgaja biljke na taj način.
Kokosova vlakna zadržavaju vlagu i hrane biljku - odlična za uzgoj povrća i voća
U kampu je istraživački tim, kojega je predvodio profesor Tony Ryan, radio sa stanovnicima i izbjeglicama koji se jako dobro razumiju u poljoprivredu. Uzgajali su papriku, paradajz, patlidžan i metvicu. "Nazvali smo ih reciklirani vrtovi, a oni rješavaju dva problema. S jedne strane ponovno se upotrebljava nešto što je iskorišteno i odbačeno, a druga stvar koja je puno bitnija je ta da omogućuje uzgoj svježe hrane u pustinjskoj sredini u kojoj snabdjevanje vode i hrane predstavlja sve veći problem“, kaže Ryan.
Proizvodnju, ali i sve ostale zanimljive informacije o ovome uzgoju možete pogledati ovdje.
Biljka raste u vodenom rastvoru, bogatom hranljivim materijama i na taj način biljka dobija sva potrebna hraniva. Sjemenka se stavlja u spužvu u kojoj raste, a nakon razvoja korijena, spužva služi za njegovo usmjeravanje i širenje. Zanimljivo je i to da se za uzgoj koristi čak 70 do 80% manje vode nego kod tradicionalnog načina, a nisu ni potrebni nikakvi pesticidi niti regulatori rasta.
Profesor Ryan kaže da bi se ova tehnika mogla koristiti za stvaranje samoodrživih vrtova širom svijeta i pomoći milionima da napreduju u neplodnim krajevima. "Izbjeglice s kojima smo radili su preuzeli obuku i učinili projekt vlastitim. Trenutno je osposobljeno njih 1.000, a nadamo se da ćemo uskoro prikupiti dovoljno novčanih sredstava kako bi mogli kupiti još sjemena, hranjivih materija i nastaviti s obukom još 3.000 izbjeglica i poljoprivrednika u toj zemlji. Ako smo uspjeli s uzgojem ovdje, možemo bilo gdje", zaključio je Tony.
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.