Od davnina ljudi su posmatrali prirodu. Primjetili su da se biljke tokom vremena na istom mjestu smjenjuju - rotiraju. To saznanje su primjenili u svojim baštama, voćnjacima i livadama. Razlog toj prirodnoj rotaciji biljnog pokrivača je što jedna biljna vrsta iz zemlje uzima određena biljna hraniva i na taj način tokom vremena dolazi do osiromašenja zemljišta u sadržaju tih materija.
Svaki uzgajivač biljaka će primjetiti da ako istu biljnu vrstu uzgaja na istom mjestu iz godine u godinu dolazi smanjenja uroda, lošiji je kvalitet plodova, biljke se slabije razvijaju, češće ih napadaju biljne štetočine i češće se javljaju biljna oboljenja. Razlog tome je što biljke kada ih uzgajamo na istom mjestu osiromašuju zemljište, a dolazi do nakupljanja štetnih materija, štetnih organizama i prouzrokovača oboljenja.
Od davnina ljudi su posmatrali prirodu. Primjetili su da se biljke tokom vremena na istom mjestu smjenjuju - rotiraju. To saznanje su primjenili u svojim baštama, voćnjacima i livadama. Razlog toj prirodnoj rotaciji biljnog pokrivača je što jedna biljna vrsta iz zemlje uzima određena biljna hraniva i na taj način tokom vremena dolazi do osiromašenja zemljišta u sadržaju tih materija. Druga vrsta koja iskorištava različita hraniva će potisnuti prethodnu vrstu i naseliti to mjesto. Sa razvojem konvencionalne poljoprivrede to znanje je bilo potisnuto, jer se smatralo da se sve može riještiti upotrebom hemijskih đubriva i drugih materija. Veoma brzo su shvatili da se bez rotacije usjeva ne može, kolika je korist i dobrobit od poštovanja prirodnih principa.
Krompir je veliki potrošač kalijuma. Stalnim uzgajanjem krompira na istom mjestu sadržaj kalijuma tokom vremena se smanjuje što uzrokuje smanjenje prinosa. Istovremeno, dolazi i do nakupljanja spora plamenjače u zemljištu. Na krtolama koje ne pokupimo prezimljava micelijum prouzrokovača plamenjače. Biljke koje se razviju iz ovih prezimjelih krtola biće izvor infekcije za narednu vegetacijsku godinu. Isti slučaj i sa drugim oboljenjima, poput krastavosti krompira. Dobro je poznato da krompirova zlatica prezimljava u zemljištu krompirišta. Višegodišnjim uzgojem na istom mjesto populacija krompirove zlatice se enormno povećava.
Plodored je temelj poljoprivrede u skladu sa prirodom. Osiguraće vam da očuvate plodnost zemljišta, zdravlje biljaka, životinja i ljudi te osigurate visoke prinose.
Plodored je prostorna i vremenska izmjena usjeva. Smjena usjeva na jednoj parceli tokom vremena naziva se plodosmjena. Ovom aktivnošću djelovaćemo na očuvanje plodnosti zemljišta, spriječićemo ispiranje hraniva, nakupljanje štetnih materija koje luče biljke jedne vrste, smanjuje se brojnost štetočina, održava se biološka raznolikost, smanjuje se nakupljanje prouzrokovača oboljenja, sprečava se erozija, povećava se mikrobiološka aktivnost u zemljištu i obogaćuje organska materija koja je preduslov plodnosti zemljišta.
Voćnjak se nikad ne podiže na svježe iskrčenom prostoru, posebno ne ako je prethodno iskrčen voćnjak iste voćne vrste. Razlaganjem zaostalog korjenja dolazi do pojave trulenja što se prenosi na korijen novih sadnica. Zemljište je puno materija koje su prethodni usjevi izlučili što može inhibirati rast i razvoj novih sadnica. U zemljištu se već nalaze štetočine i prouzrokovači oboljenja što će negativno djelovati na uspjeh uzgajanja.
Mahunarke, kao što su grah i mahune, će obogatiti zemljište azotom zahvaljujući procesu azotofiksacije koji se odvija u kvržicama na korijenu. Kvržice formiraju bakterije iz roda Rhizobium.
Lisnate biljke odlično reaguju kada se sade poslije mahunarki, jer im treba azot za izgradnju lisne mase. Takođe, kukuruz će odlično uspjevati poslije mahunarki ili u združenoj sjetvi sa mahunarkama.
Mjesto na kojem uzgajate mahunarke uvijek mijenjajte zbog nakupljanja bolesti, virusa. To će vam dati šansu da obogatite tlo u cijeloj bašti pomjerajući i sijući mahunarke, a uz dodatno dodavanje komposta i malčiranje imaćete plodno zemljište.
So i ulje u bašti, brašnom protiv mravi i ostali biseri kojih se moramo odviknuti
Korjenasto povrće, poput mrkve, će loše reagovati ako se posije nakon mahunarki. U zemljištu koje je bogato azotom mrkva će formirati račvast korijen. Crveni luk posađen iza mahunarki se neće dobro čuvati tokom zime.
Važno je znati da kod planiranja sjetve u bašti, cvjetnjaku, ratarskim usjevima ili kod podizanja voćnjaka treba ispoštovati zahtjeve rotacije biljaka. Za povrće i ratarske kulture važi pravilo da tek poslije 3 do 4 godine biljke iz iste porodice mogu doći na isto mjesto.
Tagovi
Autorica
