Značaj plodoreda u organskom povrtarstvu

Mnogi stručnjaci su suglasni u vezi s tim da se organsko povrtarstvo zasniva na plodoredu, to jest na smjeni usjeva u vremenu i prostoru. Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede iz PSSS-a, Tanje Petrović, uloga plodoreda u organskoj proizvodnji povrća je vrlo značajna. Prije početka takve proizvodnje, neophodno je povećati plodnost zemljišta organskim i dozvoljenim mineralnim đubrivima.

Veliki značaj u poboljšanju plodnosti zemljišta ima uvođenje mahunarki u proizvodnju, kojima proizvođači mogu osigurati i do 33% više zelenog đubriva. U organskoj proizvodnji ozbiljan problem predstavlja kontrola korova, uzročnika pojave bolesti i štetočina. Zato se preporučuje plodored i duži period vraćanja usjeva na isto polje, čiji je rezultat bolje korištenje organskih tvari.

Bez poloreda organska proizvodnja nezamisliva

Kao osnovna agrotehnička mjera, plodored objedinjuje sve agrotehničke mjere, stvarajući tako jedinstven sistem organske poljoprivrede. Bez pravilne primjene plodosmjene u organskoj proizvodnji ne može se dobiti zdrav i kvalitetan proizvod, što se naročito odnosi na povrtarsku proizvodnju. Za organsko povrtarstvo je specifična primjena čistog povrtarskog plodoreda sa smjenom tri grupe povrća i njihovih zahtjeva za organskim đubrivom.

Prvo mjesto u plodoredu - povrće koje podnosi obilno đubrenje

Povrtarske kulture, koje dolaze na prvo mjesto u plodoredu, su one koje podnose obilno đubrenje. To su intenzivne povrtarske kulkture, poput paprike, krompira, tikvi, kupusnjača, paradajza, krastavaca, dinja i lubenica, koje se prihranjuju organskim đubrivima o količini 4-6kg/m² ili sa 2-3kg/m².

Drugo mjesto - povrće kome višak đubriva utječe na kvalitet

Drugu grupu čine vrste koje zahtijevaju manje organskih đubriva, jer ona nepovoljno utječu na smanjenje kvaliteta proizvoda. Ta grupa povrtarskih kultura se đubri sa 1,5-2,5 kilograma komposta po metru kvadratnom. U ovu grupu spadaju mrkva, cikla, špinat, rotkva, koraba i sve vrste lukova, a te povrtarske kulture se mogu sijati poslije prethodno spomenutih kultura, koje podnose intenzivnu prihranu, jer će đubrivo produženo djelovati i na njih.

Na trećem mjestu mahunarke

Na trećem mjestu su leguminoze na čijem korijenu se razvijaju kvržice sa bakterijama koje fiksiraju azot iz zraka i tako obogaćuju zemljište tim elementom. One se uzgajaju poslije vrsta iz druge grupe i ne đubre se organskim đubrivom. To je grupa biljaka poput pasulja, boranije, graška, leće, boba. Uzgojem tih kultura se, u velikoj mjeri, popravljaju fizičke i kemijske karakteristike zemljišta, zbog čega su neophodna karika u sistemu plodoreda.

Obavezno vođenje računa o predkulturi

Nije na odmet spomenuti da se van plodoreda uzgajaju višegodišnje povrtarske vrste šparoga, koraba. Dalje treba dodati da se pri upostavljanju tropoljnog plodoreda mora voditi računa o predkulturi. Uključivanje zelenog ugara ili krmnih vrsta moguće je u kombinaciji ratarskog i povrtarskog plodoreda. Radi što bolje popravke fizičkih i kemijskih osobina zemljišta, prema mišljenju stručnjaka, trebalo bi uključiti neku žitaricu, kojom bi se biološkim putem veoma efikasno vodila borba protiv korova.