• Pastrnjak
  • 21.05.2021. 12:10

Pastrnjak: I samonikli je isto tako dobar kao i kultivirani, a rjetko ga napadaju i štetočine

Glavni preduslov za sprječavanje zaraze je izbor zemljišta koje nije vlažno, a ukoliko je to moguće, odraditi i drenažu.

Foto: Depositphotos/huggy1
  • 268
  • 31
  • 0

Pastrnjak (lat. Pistinaca sativa L.) je povrtarska vrsta koja se od davnina uzgaja i izuzetno je značajna ljekovita i začinska biljka, iako danas i nije toliko zastupljena u povrtarskoj proizvodnji, s obzirom na benefite koje ima. 

Prema riječima Jovane Todorović, iz PSSRS, proizvodnja navedenog povrća potiče od divljeg paštrnjaka, koji se najčešće može naći na neobrađenim parcelama, travnjacima ili uz jarkove. Odgovaraju mu uglavnom hranjiva tla, ilovasta, bogata kalcijumom. 

Povrće je bogato ugljenim hidratima, naročito saharozom, kao i bjelančevinama, mineralima, vitaminom C i beta karotenom. U ishrani se koristi list i korijen, u svježem stanju ili kao zamrznut. 

Ono što ga izdvaja u odnosu na ostale vrste jeste to što dobro podnosi niske temperature i može uspješno prezimiti na otvorenom polju, ističe Todorović. Optimalne temperature za klijanje su oko 18 C° dok za cvjetanje zahtjeva minimalno 22 C°. Veliki su mu zahtjevi prema svjetlosti, ali ipak pripada grupi neutralnih biljaka u odnosu na dužinu dana. 

Najbolje uspjeva na struktuiranim, srednje teškim tlima, slabo kisele pH reakcije. Korijenovom sistemu bolje pogoduju teža i vlažnija nego pjeskovita tla. 

U intenzivnom uzgoju, dolazi na drugo mjesto

U plodoredu dolazi na drugo mjesto, kada se radi o intenzivnoj proizvodnji i to nakon usjeva koji su obilno đubreni stajnjakom. Potrebno je obratiti pažnju da se ne uzgaja nakon vrsta iz iste familije jer u tom slučaju može doći do pojave bolesti i štetočina, savjetuje ovaj stručnjak. 

U jesen je potrebno izvesti osnovnu obradu, na dubini od 30cm jer će se na taj način obezbjediti rasterist oranični sloj, pogodan za razvoj korjenovog sistema. Na proljeće se odradi predsjetvena priprema, koja će podstaći brže i ujednačeno nicanje. 

Od agrotehničkih mjera, preporuka je kultiviranje, prorjeđivanje, zalijevanje, kao i zaštita od korova i štetočina. U slučaju pregustog sklopa, poželjno je obaviti prorjeđivanje kada se usjev nalazi u fazi tri do četiri stalna lista, da bi se korjenu omogućio nesmetan razvoj. One biljke koje se prilikom prorjeđivanja izvade, nije ih moguće presađivati. 

Za ovo povrće je karakteristično to što ga rijetko napadaju štetočine, ali u svakom slučaju savjet stručnjaka je da se redovno pregledaju zasadi, kako bi se na vrijeme uočila eventualna pojava nekog štetnog organizma. 

Bolest koja ga najčešće napada je pjegavost lista i javlja se uglavnom tokom obilnijih padavina, na hladnim i vlažnim tlima. Prvi znaci se manifestuju na listu i korjenu. Na lišću su to vodenaste pjege i one vremenom postaju sve veće, smeđe su boje i nepravilnog oblika. Oivičene su tamnijim krugovima. Prvi simtomi su vidljivi na mjestu gdje sekundarni korjeni izlaze iz glavnog. Tokom vremena zaraženi dijelovi se  udube i pocrne, tako da su podložni napadu zemljišnih mikroorganizama, zbog čega korijen na kraju i istrune. 

Sprječite zarazu pravilnim izborom tla

Glavni preduslov za sprječavanje zaraze je izbor zemljišta koje nije vlažno. Ukoliko je to moguće, odraditi i drenažu. Obavezno je i uništavati korove, naročito divlju mrkvu dok se lisna masa u nekim slučajevima tretira fungicidima na bazi bakra. 

Berba korjena obavlja se na jesen, tokom prve godine poslije sjetve i izvodi se ručno, podrivanjem ili beračima, u fazi pune tehnološke zrelosti, krajem oktobra ili na početku novembra. Prosječni prinosi ovog povrća kreću se od 30 do 50 t/ha. Listovi se beru dok su mladi i zeleni. 

I ljekovit i opasan - ne dirajte pastrnjak po suncu

Kako smo ranije pisali i onaj divlji, samonikli, jednak je kultiviranom. To znači da ga možete koristiti u čorbama, varivima i drugim jelima u kojima i inače koristitite korjenasto povrće. No, može izazvati crvenilo, a nakon toga i plikove na koži, posebno ako ste ga dirali oznojeni i izloženi suncu. Naime, on, kao i ovaj što ga uzgajamo, sadrži fototoksične furokumarine koji pod uticajem sunčeve svjetlosti mogu izazvati takvu reakciju.

Njegovo lišće i sjemenke možete osušiti i koristiti kao začin u jelima ili čaj. Korijen koristite kao mrkvu, peršin ili celer. Takođe, njegovi cvjetovi privlače oprašivače, a sjemenke koje ostanu preko zime, nahraniti će ptice.


Tagovi

Uzgoj pastrnjaka Začinska biljka Jovana Todorović Neobrađene parcele Divlji pastrnjak Plodored Intenzivni uzgoj Drenaža Agrotehničke mjere Pjegavost lista


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.