Ukoliko se ne suzbija, ova štetočina može prouzrokovati ozbiljnu štetu na ratarskim i povrćarskim kulturama. Zato je važno blagovremeno utvrditi prisustvo kukuruznog plamenca i na vrijeme obaviti tretiranje. Evo savjeta stručnjaka kako to obaviti u zasadima paprike.
Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je polifagna štetočina, a osim kukuruza, napada i druge ratarske i povrćarske biljke kao što su: sirak, hmelj, suncokret, paprika, paradajz... Kada je riječ o povrćarskoj proizvodnji plamenac značajne ekonomske štete nanosi zasadima paprike. Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Svetlana Šućević, najveće štete pričinjava gusjenica koja prodire u stablo i plod paprike, pa dolazi do lomljenja stabla, poleganja biljke i oštećenja samih plodova na kojima se kasnije često razvija bakterija Erwinia carotovora - prouzrokovač vlažne truleži.
Imago, to jest odrasla jedinka mužjaka kukuruznog plamenca ima raspon krila 20-26 milimetra, dok raspon krila ženki iznosi 25-34 mm. Leptiri lete pretežno noću i u stanju su doletjeti sa susjednih polja. Ukoliko se uznemire, mogu se pojaviti i tokom dana. Ova vrsta pokazuje izraziti spolni dimorfizam. Ženke su krupnije i svjetlosmeđe boje sa dvije nepravilne pruge na prednjim krilima, dok su mužjaci sitniji i tamniji sa sličnim šarama. Ženke ove štetočine polažu jaja bijele boje, veličine oko 1mm i to u grupama od 10-30. Pred izlijeganje se jasno uočava glavena kapsula larve u obliku crne točke. Gusjenice su svjetlosive sa crnom glavom i tamnom prugom na leđnom regionu. Veličina gusjenica u posljednjem stadijumu je do 20 mm.
Da bi se kukuruzni plamenac uspješno suzbijao neophodna je pouzdana procjena vremena tretiranja, što se najbolje radi kada su leptiri u stadijumu jaja i prvih larvenih stupnjeva, te dok još nisu prodrli u stablo ili plod kada bi svako tretiranje insekticidima imalo slabiji efekat. Brojnost se utvrđuje monitoringom odraslih jedinki i to feromonskim klopkama pomoću kojih je moguće utvrditi samo prisustvo mužjaka.
Svjetlosne klopke se koriste tokom noći i omogućuju konstatovanje oba spola. Takođe, brojnost se može procijeniti i brojanjem paketića jaja koje se uglavnom nalaze na naličju lista. Svetlana Šućević preporučuje proizvođačima paprike i drugog povrća, da prate let leptira i brojnost jajnih legala zbog određivanja pravog momenta tretiranja. Ona naglašava da se obavezno mora ispoštovati karenca preparata i broj tretiranja.
Za suzbijanje kukuruznog plamenca u zasadima paprike registrovan je preparat na bazi indoksakarba. Prema podacima iz literature za suzbijanje te štetočine u povrću mogu se koristiti i preparati na bazi: hlorantraniliprola, bifentrina, deltametrina, lufenurona, lambda cihalotrina i diflubenzurona.
Kada je o preventivnim mjerama riječ veoma je važan plodored (za proizvodnju paprike birati parcele na kojima kao predusjev nije bio kukuruz), prostorna izolacija, zatim i agrotehničke mjere (dubina obrade parcele, zaoravanje kukurozovine i dr.). Značajno je i biološko suzbijanje, gdje se koriste parazitoidi (Trichogramma evanescens) kao i bioinsekticidi na bazi bakterije Bacillus thuringiensiskurstaki.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor