Pad izvoza povrća: Krompir prednjači, a šta još masovno uvozimo?

Bosna i Hercegovina je lani izvezla 9,2 miliona kilograma jestivog povrća u vrijednosti od 43,1 milion maraka. U odnosu na godinu ranije, zabilježen je pad, kako količinski od 27,4%, tako i vrijednosni 11,1%. Istovremeno je uvoz rastao za više od 10 procenata i dosegao 116,6 miliona kilograma u ukupnoj vrijednosti od 169 miliona KM.

Najizraženiji pad izvoza zabilježen je kod svježeg paradajza, privremeno konzervisanog povrća i zamrznutog povrća, dok su rast zabilježili luk i pojedine manje tarifne grupe, pokazuje analiza, objavljena u posljednjem izdanju Infokoma.

Nepovoljan vanjskotrgovinski bilans

Vrijednosni pad izvoza je blaži od količinskog, što ukazuje na zadržavanje izvoza proizvoda veće dodatne vrijednosti, prvenstveno sušenog povrća. S druge strane, najizraženiji rast uvoza zabilježen je kod ostalog svježeg povrća, zamrznutog povrća, kupusnjača i sušenog mahunastog povrća, dok je pad evidentan kod svježeg mahunastog povrća. Rast vrijednosnog uvoza izraženiji je od količinskog, što ukazuje na porast jediničnih cijena proizvoda.

"Dobijeni pokazatelji potvrđuju izrazito nepovoljan vanjskotrgovinski bilans i snažnu uvoznu orijentaciju sektora jestivog povrća u Bosni i Hercegovini", navodi autorica analize Tijana Muhamedagić.

BiH snažno ovisna o uvozu: Deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru raste 7 godina

Albanija i Srbija predstavljaju najveće dobavljače jestivog povrća u Bosnu i Hercegovinu u količinskom smislu. Turska i Nizozemska ostvaruju visok udio u vrijednosnom uvozu, pri čemu se iz Nizozemske u značajnoj mjeri uvoze proizvodi više dodane vrijednosti, uključujući sjemenski materijal. Hrvatska zadržava stabilnu poziciju među vodećim dobavljačima, posebno u segmentu svježeg povrća.

Top 5 zemalja uvoza prema vrijednosti (KM i kg) u 2025. godini
1. Albanija – 27.638.605 KM (20.737.431 kg)
2. Turska – 26.459.363 KM (18.548.938 kg)
3. Srbija – 23.593.978 KM (21.863.877 kg)
4. Holandija – 20.177.874 KM (13.012.969 kg)
5. Hrvatska – 15.111.007 KM (7.887.569 kg)

Iako je uvoz krompira (sjemenski, mladi i ostali svježi) lani bio manji za 4,7 miliona kilograma u odnosu na godinu ranije, on je i dalje broj jedan kultura po količini uvoza. Tako je u BiH uvezeno više od 22,2 mil. kg krompira u 2025. godini, koji je koštao isto toliko u KM. Po količini uvoza slijedi svježi paradajz s 20,8 miliona kilograma (28.280.656 KM) te ostalo svježe povrće (paprike, tikvice i dr.) čija količina premašuje 18,1 milion kilograma, a vrijednost 30,7 miliona maraka.

Evo pregleda još nekoliko vrsta povrća koji su 2025. uvezeni u milionima kilograma:

Šta smo izvozili?

Kao i kod uvoza, krompir (sjemenski, mladi i ostali svježi) količinski je prošle godine dominirao i u izvozu s ukupno izvezenih 2.550.680 kg (2.277.608 KM), slijede ga osušeno mahunasto povrće i ostalo svježe povrće (paprike, gljive, tikvice i dr.) sa po nešto više od 1,2 miliona kilograma, te svježi krastavci i kornišoni kojih je izvezeno 1,1 milion kilograma.

Top 5 izvoznih tržišta prema vrijednosti (KM i kg) u 2025. godini su:
1. Hrvatska – 12.566.740 KM (6.279.442 kg)
2. Italija – 6.077.698 KM (284.359 kg)
3. Slovenija – 5.672.510 KM (473.069 kg)
4. Švicarska – 5.163.670 KM (43.509 kg)
5. Njemačka – 3.037.855 KM (570.634 kg)

Na tržišta Italije, Slovenije i Švicarske najvećim dijelom plasiraju proizvodi veće dodatne vrijednosti, poput sušenog i zamrznutog povrća. U poređenju sa 2024. godinom, Hrvatska ostaje glavno izvozno tržište povrća, navedeno je u analizi, dok Njemačka bilježi pad i u 2025. godini se pozicionirala na peto mjesto po vrijednosti, nakon što je prethodne godine bila drugo najveće tržište. Iako i dalje spada u top pet, vrijednosno i količinski zabilježen je značajan pad izvoza prema ovom tržištu.

Italija se lani pozicionirala kao drugo najvažnije tržište, s naglaskom na proizvode veće dodane vrijednosti. Slovenija i Švajcarska ostaju među pet najvećih izvoznika, pri čemu nije došlo do značajnijih promjena u strukturi izvoza.