BiH snažno ovisna o uvozu: Deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru raste 7 godina

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2025. iznosio je gotovo 6,9 milijardi KM. Posmatrano količinski, ukupan obim dostigao je gotovo 3,1 milion tona, objavljeno je u novom izdanju Infokoma.

Izvoz je iznosio gotovo 1,3 milijarde KM, dok je uvoz dostigao 5,5 milijardi KM, što znači da je prošla godina upisala deficit u sektoru od oko 4,2 milijarde KM u 2025. godini. Inače, od 2018. godine, uz manje oscilacije, deficit bilježi tendenciju rasta.

Uvozni rezultati poljoprivredno-prehrambenog sektora u 2024/2025. godini (po količini i vrijednosti):

EU najznačajniji partner

Evropska unija je najznačajniji partner Bosne i Hercegovine u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Vrijednost izvoza je iznosila 553 miliona KM, dok je uvoza iz EU lani iznosio 3,3 milijarde KM. U okviru EU, Hrvatska predstavlja najznačajnijeg vanjskotrgovinskog partnera Bosne i Hercegovine, s ukupnim obimom razmjene od gotovo 1,3 milijarde KM.

Među top 5 EU uvoznih tržišta, Hrvatska je na prvom mjestu (1 milijarda KM), potom Italija (369 miliona KM), Slovenija (356 miliona KM), Njemačka (294 miliona KM) i Mađarska (267 miliona KM). Kada su u pitanju proizvodi, iz Evropske unije se najviše uvozilo svježe goveđe meso, u vrijednosti od 339 miliona KM, te razni prehrambeni proizvodi, sirupi i pripravci, kao i dodaci u prehrani.

Na drugom mjestu po značaju, količini i vrijednosti ostvarene trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima za BiH su zemlje CEFTA-e. Ukupna vrijednost uvezenih proizvoda lani je iznosila 1,7 milijardi KM. Izvoz je iznosio 510 miliona KM. Srbija predstavlja najznačajnijeg bh. partnera u trgovini sa zemljama CEFTA-e, oko 88% ukupnog uvoza s ovom grupom zemalja, ostvaruje se iz Srbije, u vrijednosti od gotovo 1,5 milijardi KM, dok je izvoz iznosio 232 miliona KM. Na drugom mjestu nalazi se Sjeverna Makedonija, s uvozom od 99 miliona KM, slijede Crna Gora i Albanija, sa po 44 miliona KM, te Moldavija i Kosovo*, sa po 7,4 miliona KM.

Kada su u pitanju proizvodi, u ove zemlje su se najviše izvozili proizvodi mliječne industrije (UHT mlijeko, pavlaka i fermentisani proizvodi), i to u vrijednosti od 90 miliona KM.

Pao državni izvještaj o poljoprivredi: Parlamentarci uputili kritike "šampionu politiziranja"

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz ostatka svijeta je Turska sa obimom razmjene od 348 miliona KM, na drugom mjestu je NR Kina, iz koje se poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvezlo u vrijednosti od 34 miliona KM, dok je na trećem mjestu SAD s vrijednosti uvoza od 26 miliona KM.

I dalje u velikoj mjeri ovisni od uvoza

Analiza uvoza, kako navodi Radoš Šehovac, u posljednjih nekoliko godina pokazuje da je on u najvećoj mjeri usmjeren na uvoz mesa, žitarica, alkoholnih i bezalkoholnih pića, južnog voća, kafe i slatkiša.

Istovremeno, ne mogu se zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, s obzirom na to da je bh. tržište u velikoj mjeri zavisno od snabdijevanja s drugih tržišta. Povećanje uvoza i vrijednosno i količinski lani je zabilježeno kod žitarica (prvenstveno pšenice i kukuruza), ulja biljnog porijekla, hrane za životinje (uljane pogače i preparati), bezalkoholna i alkoholna pića te jestivog povrća.

Najveće smanjenje uvoza zabilježeno je u kategorijama proizvoda: mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med, šećer i proizvodi od šećera, meso i jestivi klaonični proizvodi, industrijsko bilje, uljano sjemenje i plodovi, kobasice i konzervisane prerađevine od mesa i riba.