Pao državni izvještaj o poljoprivredi: Parlamentarci uputili kritike "šampionu politiziranja"

Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za 2024. godinu, koji je izradilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nije usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dokument se našao pred zastupnicima u ponedjeljak, 16. marta, a iz klupa se čulo niz kritika na izvještaj te poruka kako je hitno potrebno uspostaviti odjel putem kojeg bi poljoprivredni proizvođači imali priliku koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije.

Šampion politiziranja

Zastupnica Sabina Ćudić, navela je da bi izvještaj mogao biti "šampion politiziranja", nazivajući ga sramotom, te podsjetivši da poljoprivredni popis nije urađen od 1960. godine. Dodala je i kako je razgovarala sa poljoprivrednim proizvođačima koji su iskazali jedinstven stav o potrebi provođenja popisa kako bi se proizvodnja kreirala u skladu sa potrebama i kako ne bismo bacali godišnje preko 500 hiljada tona hrane, jer proizvodimo neplanski.

"Ali nam je Staša Košarac poslao i potpisao ovaj izvještaj koji ne bi prošao prolaznom ocjenom ni srednjoškolski rad", ocijenila je Ćudić, ističući kako su u njemu navedeni devastirajući podaci uglavnom po poljoprivrednike u Republici Srpskoj.

Zbog neprovođenja popisa poljoprivrede brojna pitanja ostaju otvorena - kako ulagati kada ne znamo koliko je poljoprivrednih proizvođača i šta proizvode, koje su potrebe tržišta i kako osigurati sredstva iz nemalih evropskih fondova. "U izvještaju eksplicitno stoji da će popis biti okončan 2025., i vama koji ste ga usvajali ili ministru koji je potpisivao nije palo na pamet da potpisuje laž i to retroaktivnu laž", napomenula je Ćudić.

Para nema, pa ni popisa poljoprivrede: Ko "lovi u mutnom"?

Ona je predložila zaključak kojim se nalaže Vijeću ministara BiH, da u saradnji sa državnom agencijom i entitetskim zavodima za statistiku, u roku od 60 dana dostavi nacrt zakona o poljoprivrednom popisu, koji bi garantirao precizne podatke i ono što EU nalaže, odnosno kako ti podaci ne bi slijedili različite metodologije.

"Moramo imati jedinstvenu metodologiju i zajedničke mjere kako bismo imali zajednički pristup evropskim fondovima. I nemojte molim vas da govorimo u poljoprivrednicima, kako ih podržavamo, kako imamo velike ambicije, kako smo za Evropu, ako nismo u stanju im osigurati osnovno sredstvo za apliciranje na fondove, ili osnovno sredstvo za planiranje domaće proizvodnje, a to je poljoprivredni popis", kazala je Ćudić, no njen zaključak nije dobio potrebnu većinu na kraju glasanja.

Silni poticaji nisu trošeni sa nadzorom

Zastupnica Ermina Salkičević-Dizdarević, ukazala je da se prilično kasno razmatra izvještaj iz 2024., te navela kako bi u ovom momentu trebalo razmatrati prošlogodišnji. Napomenula je da je u dokumentu koji se našao pred parlamentarcima, izražen deficit od 3,9 milijardi KM, odnosno da je uvezena vrijednost hrane iznosila 5,1 milijardu KM, a izvezeno svega 1,2 milijarde KM.

"Analizirajući izvještaj vrlo je jasno da ako malo uporedite tabele vidite nelogičnosti i kako je moguće da prema zvaničnim izvještajima, u sektoru poljoprivredne proizvodnje broj zaposlenih raste za 5%, a bruto dodana vrijednost u sektoru pada za 6%", pitala je Salkičević-Dizdarević, objasnivši da bruto dodana vrijednost znači ukupan doprinos tog sektora razvoju cjelokupne ekonomije jedne zemlje.

S tim u vezi, dodala je kako očigledno silni poticaji nisu trošeni sa nadzorom, u smislu da bi takav iznos poticaja uz rast zaposlenih trebao voditi većem BDV-u. "Možemo protumačiti da novci koji su dati za poticaje niti su dobro kontrolirani niti su doprinijeli povećanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje."

Sporno je, kako je navela Salkičević-Dizdarević, da se u izvještaju ne vidi kojim će mjerama Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zajedno sa entitetskim ministarstvima spriječiti, odnosno smanjiti uvoz.

"BDV bi se trebao koristiti kao alatka za definiranje politika i strategija i proizvodnje i izvoza. Nejasno je kako Ministarstvo planira razvijati poljoprivrednu politiku, a izvještaju ne postoji jedinstvena metodologija i podaci su neuporedivi", istaknula je, podsjetivši i da je Evropska komisija u Izvještaju o napretku ovaj problem navela kao jednu od ključnih prepreka za usklađivanje sektora poljoprivrede sa standardima EU.

Još jedna protraćena godina u BiH: Bez napretka u oblasti poljoprivrede

Ona je također zaključila da je priča oko poljoprivrede ispolitizirana te da se pokušava smjestiti na nivo entiteta, a potom naglasila kako postoji Zakon o poljoprivredi BiH, koji definira šta je uloga MVTEO BiH, a to je da kreira politike, dok je dio koji se odnosi na finansiranje nadležnost entitetskih ministarstva. Poručila je i kako je potrebna platna agencija i harmoniziran sistem plaćanja koji bi omogućio pristup IPARD fondovima.

"Zbog politikantskog odnosa prema ovoj grani, mi apsolutno ne vodimo računa o segmentu poljoprivrede. Podsjetit ću sve da je poljoprivredna politika jedna od dvije zajedničke jedinstvene politike EU, nema mjesta za prilagođavanje nekakvim posebnim uslovima BiH jer je proizvodnja i snabdijevanje nekog tržišta hranom jedna od strateških grana svake ozbiljne države", zaključila je Salkičević-Dizdarević.

Zastupnik Jasmin Emrić, naveo je kako zadnjih 10 godina predlagao nekoliko zaključaka koji je ovaj Dom podržao, kako bi se konačno usaglasila potrebna IPARD struktura, odnosno kako bi se BiH pridružila listi država koje koriste evropske fondove. No, do danas nije bilo pomaka, a odgovor na pitanje zašto je da je to politički nivo.

"Naši poljoprivredni proizvođači i dalje su na čekanju i stoga uzaludne su izjave politika da podržavaju poljoprivredu, ako im ne omogućavamo ono na što oni imaju pravo", kazao je Emrić.

Oformiti projektno-administrativni odjel

Zastupnik Nihad Omerović, predložio je zaključak kojim se nalaže Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da, u okviru postojećih agencija i direkcija (Direkcija za ekonomsko planiranje, Direkcija za evropske integracije, Institut za standardizaciju, Agencija za sigurnost hrane, Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH) oformi projektno-administrativni odjel koji bi imao ulogu i cilj izradu – podršku pri izradi aplikacija, projektnih zahtjeva, odnosno administrativnu podršku postojećim poljoprivrednim udruženjima, registriranim poljoprivrednim proizvođačima, kako bi isti imali priliku koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

"Posjedujemo sve neophodne resurse i kapacitete, poljoprivredne proizvođače koji vape za sistemskom podrškom, suportom države, fondove EU, ali do sada evidentno ne znamo kako ih efikasno koristiti", istakao je Omerović. Njegov zaključak dobio je podršku zastupnika Predstavničkog doma PSBiH.

^{*Naslovna fotografija: Armin Durgut/PIXSELL/Screenshot/YouTube}