Oprez - slijedi važan period u zaštiti krompira

Usjevi krompira su u različitim fazama razvoja, u zavisnosti od vremena sadnje, dužine vegetacionog perioda i nadmorske visine. 

Kod ranog sortimenta u toku je vađenje ili se ono očekuje, a srednjekasni sortiment (ljetna proizvodnja, vađenje početkom avgusta, karakterističan za ravničarske regione) je u fazi početka žućenja cime. Kasni sortiment (jesenji krompir, vađenje u septembru i oktobru, karakterističan za brdska i planinska područja) nalazi se u različitim fazama cvjetanja - cima je zelena i u dobroj kondiciji. 

Krompirov moljac ugrožava proizvodnju

Od momenta kada nadzemna masa krompira počne da žuti pa nadalje, do fiziološke zrelosti krompira i njegovog vađenja, štetočina koja može u potpunosti da ugrozi proizvodnju je krompirov moljac (Phthorimaea operculella).

Sada je veoma važno preduzeti sve raspoložive mjere kontrole ove štetočine. 

Koje mjere preduzeti?

Kod ranog sortimenta gdje je vađenje u toku ili se uskoro očekuje, preporučuju se sljedeće mjere:

• Što prije vađenje i skladištenje krtola, odmah nakon propadanja cime. Nikako ne treba ostavljati izoran krompir na parceli tokom noći ili izvađen u dvorištima, jer su na taj način krtole direktno izložene napadu moljca;
• Nakon vađenja, treba ga čuvati u skladištima u kojima je kontrolisana temperatura (ispod 10°C);
• Skladišta bi trebalo da na svim otvorima budu obezbijeđena gustim mrežama kako bi se spriječio ulazak odraslih jedinki i dalji razvoj moljca;
• Prilikom unošenja krtola u skladište može se primijeniti biološki insekticid.

Kod srednjeg sortimenta (gdje je otpočelo žućenje cime), preporučuje se održavanje kompaktnosti zemljišta navodnjavanjem kako bi se spriječilo stvaranje pukotina i prodor ženki moljca do krtola gdje polažu jaja. U ugroženim regionima gdje se registruju i najveće brojnosti primijeniti insekticide na bazi aktivnih materija:

• cipermetrin 0,3 l/ha (karenca 14 dana); 
• lambda-cihalotrin 0,2-0,25 l/ha (7 dana);
• deltametrin 0,3 l/ha (karenca 7 dana);
• hlorantraniliprol+lambda-cihalotrin 0,3 l/ha (14 dana);
• cijantraniliprol u količini 0,1-0,125 l/ha (karenca 14 dana); 
• metaflumizon u količini 0,2-0,25 l/ha (karenca 14 dana).

Kod kasnog sortimenta (gdje je cima zelena i u dobroj kondiciji), kod kojeg je potrebno očuvati lisnu masu koja ishranjuje krtole, predlaže se nastavak zaštite od patogena - prouzrokovača plamenjače i crne pjegavosti krompira. Preporuka je primjena nekog od fungicida na bazi aktivne materije:

• propamokarb-hidrohlorid+fluazinam u količini 2 l/ha ili
• propamokarb-hidrohlorid+fluopikolid u količini 1,2-1,6 l/ha ili
• propamokarb-hidrohlorid+dimetomorf u količini 2 l/ha ili
• propamokarb-hidrohlorid+cimoksanil u količini 2,5 l/ha ili
• mandipropamid+difenokonazol u količini 0,4-0,6 l/ha ili
• ametoktradin+dimetomorf u količini 0,8 l/ha ili
• mandipropamid+cimoksanil u količini 0,6 l/ha.

U najavi je talas tropskih temperatura i odsustva padavina koji će se u proizvodnji krompira odraziti na sledeće:

• ubrzani razvoj krompirovog moljca i podizanje njegove brojnosti;
• ubrzano propadanje cime i narušavanje bankova - veći rizik od napada krompirovog moljca;
• u uslovima tropskih temperatura efikasnost insekticida se smanjuje, pa tretmane treba pozicionirati u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima.

Kako smo ranije pisali, ova štetočina pričinjava štete kako u polju, tako i u skladištu. Leptir je smeđožute boje raspona krila 10 do 15 mm. Gusjenica je bjeličasta dužine do 12 mm. Razvija se na krompiru, a šteti i drugim biljkama iz porodice Solanacea.