Obavite vađenje, skladištenje i čuvanje krompira sa što manje gubitaka

Razviće nadzemne mase krompira kompletno se  završilo krajem avgusta i početkom septembra (vrijeme je uslovljeno sortama koje su se sadile i područja uzgoja ovog povrća). Sa njegovim vađenjem najbolje je krenuti kada preovladavaju sunčane i suhe vremenske prilike, u cilju lakšeg obrađivanja, čišćenja i transportovanja krtola. Važno je pri tom voditi računa da im se ne ošteti pokožica i da se previše ne izlaže suncu jer onda postoji mogućnost javljanja ožegotina. Pokožica treba da bude kompaktna i da se ne ljušti, savjetuje Bojana Panić iz PSSRS.

Prva operacija - vađenje, prilično je složena zato što krtola usljed svog hemijskog sastava, predstavlja povoljnu sredinu za razvoj mikroorganizama i uzročnika bolesti. Kako bi vađenje proteklo u najboljem redu, a izvađeni krompir duže se čuvao tokom skladištenja, potrebno je prije svega odraditi uništavanje cime. Ovo se može uraditi na dva načina:

• mehaničkim putem, kao što je na primjer košenjem ili tarupiranjem i
• hemijskim putem odnosno, desikacijom.

Najveći gubici prilikom čuvanja u trapovima

Nakon što se cima ukloni, trebalo bi krompir ostaviti u zemlji, minum dvije do tri sedmice. Samo vađenje može se obaviti ručno, vadilicama ili kombajnom. Na našim područjima najčešće se koriste vadilice. 

Izvađene krtole se lageruju u skladištima, podrumima ili trapovima, na mračnom mjestu. Uglavnom poljoprivrednici čuvaju krompir u improvizovanim objektima, u ne baš sasvim odgovarajućim uslovima. Nešto lošiji uslovi su u podrumima, šupama ili stajama. Kada se čuva na ovim mjestima, mogu se javiti gubici do 15%. Najlošiji uslovi za čuvanje krompira su u trapovima. 

Čuvanje krompira tokom zime

Poslije vađenja, procenat vlage u krtolama obično je velik i iz tog razloga su one podložne raznim oštećenjima ili čak procesu klijanja, ako se ne uskladište na pravi način. Često se mogu javiti mehanička oštećenja, prilikom utovara i istovara, kao i prilikom transporta krompira.

Nakon što se obavi ova operacija, trebalo bi da prođe period adaptacije, u prosjeku dvije do tri sedmice, u zavisnosti od sorte i temperature na kojoj će se čuvati. Najbolje bi bilo da interval temperatura čuvanja bude od 10 do 15°C, kako bi mogle zarasti sve eventualne povrede na krtolama. Poslije ovoga slijedi njihovo sortiranje i pakovanje u vreće. Ukoliko se radi o skaldištenju u boks paletama, uštedi se više na radnoj snazi, a i efikasnost je veća prilikom pakovanja i provjetravanja. 

Pazite na karencu preparata protiv klijanja

Kada je krompir dobro prosušen, bez primjesa zemlje i nečistoća, sa čvrstom pokožicom i visokim udjelom suhe materije, 23 -25%, može se čuvati bez problema od šest do osam mjeseci. U specijalizovanim skladištima sa ventilacijom i uslovima koji pogoduju ovom povrću, može se čuvati i do deset mjeseci. Optimalna vlažnost zraka u skladištima pri tom trebalo bi iznositi od 92 do 95%.

Kako zaštititi krtolu krompira od klijanja tokom zime

Idealna temperatura za čuvanje merkantilnog krompira je u rasponu od 4 do 8°C dok je za sjemenski taj raspon nešto uži, 3 - 4°C. Ukoliko je napolju ispod 4°C, krompir će imati slatkast ukus, usljed povećanog procenta šećera. 

Klijanje krtola je problem koji se može javiti nekoliko puta u toku i time značajno umanjiti njihovu svježinu. Iz tog razloga, u slučaju korištenja preparata protiv klijanja, obavezno se mora obratiti pažnja na karencu, koja je obično za većinu sredstava oko 40 dana.