Kao dio projekta prilagodbe klimatskim promjenama, financiran od strane Evropske unije, u Baty je iskopana i produbljena bivša glinena jama od koje je napravljen rezervoar i prirodno močvarno područje za zadržavanje vode.
Dugotrajne, ekstremne suše već tri godine zaredom uzrokuju glavobolje poljoprivrednicima diljem Evrope. Nezaobilazni problemi najviše se javljaju u sektoru povrća, a kako bi tome stali na kraj, mađarski proizvođači ljutih paprika osmislili su prirodnu metodu kako bi drastično smanjili potrebe za navodnjavanjem.
Inače, začinska je paprika jedan od mađarskih simbola, bilo da se radi o ljutoj ili slatkoj (blagoj). U mjestu Batya uzgaja se već stoljećima i čini tradicionalan, glavni dodatak skoro svakom jelu od gulaša preko pilećeg paprikaša do riblje juhe.
"Bere se kada poprimi svijetlo crvenu boju. Nakon toga se stavlja na sušenje i melje. Ima još par trikova zašto je tako dobra, no to će ostati tajna“, priča Peter Szabo iz Batya, jedan od poljoprivrednika koji se nosi s teškim vremenskim prilikama, ali unazad godinu dana problem rješava na inovativniji način. U tlo miješa vulakanske minerale i na taj način skladišti vodu.
"Od kada provodim ovakav način uzgoja, svoja ogromna polja navodnjavam dva ili tri puta godišnje i to samo u najtoplijem mjesecu, augustu kada kiša uopšte ne pada“, rekao je za reuters te priznao kako je inače usjeve zalijevao svakih 8-10 dana.
Kao dio projekta prilagodbe klimatskim promjenama, financiran od strane Evropske unije, u Batyi je iskopana i produbljena bivša glinena jama od koje je napravljen rezervoar i prirodno močvarno područje za zadržavanje vode.
"Budući da oborine postaju neujednačene, poljoprivrednici se suočavaju s razdobljima intenzivnih poplava i suša. Kišnica koja je sačuvana na ovaj način pomaže dopunjavanju razine podzemne vode", tvrdi načelnik tog mjesata, Csaba Fekete.
Vrijednost projekta je 64 milijuna forinti (više od 352 hiljade KM). Evropska unija financirala je 60%, vlada 30%, a 10% općina i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF).
Stručnjak WWF-a, Matyas Farkas poručio je kako je cilj ovakvog pothvata osnažiti općine i pokazati im da se protiv hidroloških problema i klimatskih promjena može boriti u manjem opsegu.
Prema Evropskoj agenciji za okoliš, učestalost i jačina suša porasla je u većini dijelova Evrope, a porast je najveći u južnom dijelu.
Tagovi
Autorica
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na šta paziti?
Sitna okrugla oštećenja na mladim listovima kupusa? Ova napast ih pravi
Kakva je to čudna buba koja brsti povrće? Štetna i za životinje i ljude
Kupusnu stjenicu ćete lako prepoznati, ali kako je suzbiti?
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+]
Dalila Ivanković Memić
prije 2 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+]
