Napada kukuruzni plamenac, preventivne mjere su najbolja zaštita

Kukuruzni plamenac (Ostrinia nubilalis) je polifagna štetočina koja ugrožava više od 200 biljnih vrsta. Pored kukuruza, biljke domaćini su paradajz, paprika, sirak, hmelj, suncokret, krompir, pamuk, celer, zob, kao i cvjetne vrste poput dalije, gladiola, sljeza ili zvjezdana.

Kada je riječ o proizvodnji povrća, velike gubitke može nanijeti usjevima paprike.

Od korovskih vrsta najčešće parazitira na vrstama roda Amaranthus spp., Artemisia spp., Rumex spp., Echinochloa spp., Xanthium spp., Datura spp., Panicum spp., Polygonum spp. Broj generacija varira od jedne pa do četiri, u zavisnosti od vremenskih uslova, kao i sposobnosti prilagođavanja na lokalne klimatske faktore.

Obratiti pažnju na pazuh lista

Prema riječima diplomiranog inženjera, Mirjane Tojagić Milovanović, iz PSS Srijemske Mitrovice, najčešće prezimljava u biljnim ostacima, poput stabljike kukuruza, u stadijumu odrasle gusjenice. Kada temperatura dostigne 10°C, plamenac prelazi u stadijum lutke koje traje od sedam do deset dana. Ženka polaže jaja uglavnom na naličju lista, u blizini glavnog nerva, grupisana jedno uz drugo. Oko 90 odsto položenih jaja nalazi se u pazuhu lista.

Pri odgovarajućem temperaturnom režimu (temperature u rasponu 18-32°C), dolazi do piljenja gusjenica u roku od sedmice dana. Svaka jedinka polaže dva jajna legla za jednu noć. Pri tom, jedno leglo sadrži u prosjeku 23 jaja, a svaka ženka položi oko 400 jaja. 

U tom periodu, ženke se hrane mladim lišćem, na kom i polažu jaja, da bi se nakon toga uvukle u pazuh lista. Oštećenje na lisnoj masi najbolje se vidi kada se lišće razmota i uoče se rupe u obliku izražene poprečne linije. Gusjenice prve generacije oštećuju zrno i klip i oni su podložniji napadu raznih gljivičnih patogena. 

Praćenje štetočine, kao preventivna mjera

Oštećenja se manifestuju kao izgrizotine na listu, zatim kroz polomljene i opale metlice, ali i stabljike. Na početku je to iznad klipa, a kasnije i ispod njega. Oštećena je i drška klipa, zrna su pojedena, a klipovi opali. 

U cilju smanjenja štete od napada kukuruznog palmenca, prije svega je neophodno redovno praćenje (monitoring) dinamike leta leptira, polijeganja jaja, ali i piljenja gusjenica, početna oštećenja listova i stepen napada. 

Najbolje je monitoring leta leptira odraditi uz pomoć svjetlosnih klopki. Pregled usjeva započinje se nakon dobijenog signala od Prognozno obavještajne službe. Nakon toga, smanjenje populacije ove štetočine vrši se različitim mjerama zaštite.

Obavezna primjena pune agrotehnike

Kako je mali broj registrovanih preparata za suzbijanje, prednost treba dati prevenciji. Najznačajnija mjera je primjena kompletne agrotehnike. Tačnije, dodatno usitnjavanje kukuruzovine i unošenje u dublji, oranični, sloj zemljišta (30 cm). Izbjegavati uzgoj u monokulturi i primjenjivati prostornu izolaciju od drugih biljaka domaćina.

Suzbijanje kukuruznog plamenca - insekta koji izaziva pad prinosa

Jedna od mjera zaštite je i sjetva ranih hibrida. U tom cilju, neophodno je pomjeriti rok sjetve jer je rano zasađeni kukuruz posebno osjetljiv na napad plamenca prve generacije. Takođe je potrebno pravovremeno uništavati korovske vrste.  

Ako je napadnuto više od 10 odsto usjeva kukuruza šećerca, 20 odsto sjemenskog kukuruza i 40 odsto merkantilnog, potrebno je tretirati usjev preparatima na bazi aktivne materije hlorantraniliprol. Vizuelno pregledati najmanje 100 biljaka (po 20 uzastopnih). Hemijsko tretiranje izvršiti na početku piljenja larvi, prije nego što se one ubuše u stabljiku.