Moguće je udvostručiti proizvodnju krompira za 10 godina?

Krompir je izuzetno važna namirnica koja može dati veći doprinos prehrambenoj sigurnosti. Qu Dong, generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO je u svom govoru na 11. Svjetskom kongresu krompira WPC, koji se još danas održava u Dublinu, istakao da bi se ukupna proizvodnja usjeva mogla udvostručiti u narednoj deceniji. On je dobro upućen u njegovu globalnu važnost, jer je u svojoj karijeri pomagao u organizaciji WPC 2015. u Kini i bio povjerenik Međunarodnog centra za krompir.

Povećanje površina i prinosa

Ova vrsta povrća je treća po važnosti prehrambena kultura na svijetu i redovno ga konzumiraju milijarde ljudi. Možemo reći da je visokovrijedna namirnica koja sprečava glad i neuhranjenost. Sadrži zdrave ugljikohidrate s niskim udjelom masti i visokim sadržajem vlakana, a bogat je antioksidansima i hranjivim materijama. Istovremeno proizvodi manje emisije stakleničkih plinova (GHG) u poređenju sa drugim glavnim usjevima i pruža prihod malim proizvođačima.

U 2020. godini je uzgajan na više od 20 miliona hektara u 150 država, a globalna proizvodnja je iznosila 359 miliona tona.

"Krompir će postati jedan od usjeva sa prednostima u globalnom sistemu prehrambene sigurnosti kada prinos drugih žitarica bude blizu granice", rekao je Dong.

Naveo je da se povećanjem prinosa i korištenjem površina gdje se tradicionalno uzgaja, proizvodnja može povećati na 500 miliona tona do 2025. godine i 750 miliona tona do 2030.

Dok proizvodnja opada u Evropi i Sjevernoj Americi, regije s najbržim rastom su Azija i Afrika. Generalni direktor je pozvao više partnera da pomognu u poboljšanju poljoprivredno-prehrambenih sistema ove ratarske kulture na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou.

Visokovrijedna namirnica

Napomenuta je važnost krompira za zapošljavanja na selu te ponude hranljive namirnice. Qu je pozvao na povećanje podrške genetskim poboljšanjima i kraćim ciklusima uzgoja za pojedine sorte, kao i na potencijalnu vrijednost bezvirusnog sadnog materijala.

Više od 7 000 različitih autohtonih sorti i divljih srodnika sačuvala je banka gena Međunarodnog centra za krompir u Limi, Peru. To znači da imaju sorte koje raspolažu različitim osobinama, uključujući sposobnost prilagođavanja različitim proizvodnim okruženjima i otpornosti na razne štetočine i bolesti.

Može li peruanski krompir prehraniti stanovništvo u slučaju nestašice hrane?

Relativno niski zahtjevi za prirodnim resursima čine ga važnom prehrambenom kulturom za preživljavanje tokom gladi i pomoći u katastrofama. Qu je rekao da se u Kini krompir smatra preferiranom kulturom za povećanje prihoda i smanjenje siromaštva.