Milislav Filipović: Cijele godine nema odmora ni za nas ni za plastenik

Proizvodnja povrća u zaštićenim područjima ne raste samo u svijetu nego i na našim prostorima. Dokaz tome je i sve češće sufinanciranje plasteničke proizvodnje od strane lokalne samouprave. 

U Republici Srpskoj je također sve više poljoprivrednika koji proizvode povrće tokom cijele godine. U plastenicima koji imaju sisteme za grijanje proizvode rano povrće i već ga u martu plasiraju na tržište.

Raste proizvodnja povrća u zaštićenim prostorima i vertikalnim farmama

U hladnim plastenicima zimi uzgajaju špinat, salatu i druge usjeve koji dobro podnose niže temperature, a tokom ljeta sezonsko povrće. Tako u jednom plasteniku ostvare tri do četiri proizvodnje u godini, navodi rtrs. 

Milislav Filipović proizvodi povrće cijele godine

Semberski povrtar Milisav Filipović proizvodi povrće tokom cijele godine. U plastenicima ukupne površine 750 kvadratnih metara uzgaja salatu, špinat, luk i druge usjeve. Ova proizvodnja je rentabilnija od ljetne, ali je plasman često ugrožen zbog robe iz uvoza.

"Na primjer mladi krompir. Јa ga uradim, iznesem ga početkom aprila ili krajem marta. A ljudi, uvezu iz Egipta i ja ne mogu da budem konkurencija. Moja cijena veleprodajna je 1,5 KM, a njihova prodajna 1 KM i ne možeš proći tako da kažem", priča Milisav Filipović iz Ljeskovca.

Spašavaju ga stalni kupci

U takvim situacijama pomažu stalni kupci, kaže Filipović. Već je prodao oko 3.500 glavica salate, a krajem idućeg mjeseca plasirat će još toliko, nakon čega će u plastenike zasaditi nove usjeve. 

"Paradajz, krastavac pa kornišon mali, to je to. Uglavnom zaokruži se cijela godina da plastenik radi. Nema prekida, ni nama odmora, a ni plasteniku odmora", dodao je Filipović. 

Potrebna folijarna prihrana

Ova zima, naizgled povoljna za proizvodnju, stvarala je probleme povrtarima. Velike temperaturne oscilacije stresne su za biljku i potrebno je, savjetuju agronomi, zaštititi usjeve. 

"Usjeve treba tretirati folijarnim prihranama na bazi aminokiselina da bi biljke mogle što bolje da podnesu te temperaturne oscilacije od 15 do 20 stepeni u odnosu dan i noć i da bi se nesmetano razvijale", savjetuje agronom Stanko Tadić.

Savjeti za podizanje plastenika i staklenika

Plastenike treba provjetravati, da se zbog vlage ne pojave biljne bolesti, upozoravaju stručnjaci. Treba obratiti pažnju i na pojavu insekata koji mogu pričiniti veliku štetu na usjevu.

Foto: Flickr/umseas