Ljekovita gorka dinja se lako uzgaja

Gorka dinja, Karela ili Momordika (Momordica charantia) potiče iz Azije, tačnije iz Indije, ali se sve češće može pronaći i kod nas. Uzgaja se u tropskim područjima Azije, Afrike i Južne Amerike. U Evropi je postala poznata od 18.vijeka. Ova vrsta povrća pripada porodici tikvi i svojim izgledom podsjeća na krastavac. Površina ploda je hrapava, a odlikuje se izuzetno gorkim okusom. Gorka dinja je cijenjena zbog svoih ljekovitih svojstava. Osim ploda, koriste se listovi, cvjetovi i ulje od sjemenki.

Uzgajanje gorke dinje

Porijeklo gorke dinje je vezano za tropsko i suptropsko područje i zbog toga za svoj rast i razvoj zahtijeva toplotu. Na otvorenom se sije kada prođe opasnost od mraza, kraj aprila i početak maja, a može da se uzgaja iz rasada. Pošto pripada porodici tikvi uzgaja se na isti način i kao svi ostali pripadnici ove porodice.

Za sjetvu, odnosno sadnju, birajte osunčane i dobro drenirane položaje. Postoje brojne sorte gorke dinje, sa dugačkim ili kratkim plodom. Sorte sa malim plodovima imaju plodove dužine od 10 do 20cm. Plodovi ovih sorti su svjetliji i imaju blaži okus. Sorte sa dugim plodova imaju plodove od 30 do 60cm i izraženiji okus gorčine. Najveća gorčina odlikuje sorte koje imaju tamne plodove, dužine 9 do 12cm u obliku trougla.

Za uspješan uzgoj potreban potporanj

U Indiji se smatra povrćem koje se najlakše uzgaja. U optimalnim uslovima klija i niče za 10 do 15 dana. Kako bi se ubrzalo nicanje sjeme se može navlažiti poput sjemena tikvica, dinje. Za uspješno uzgajanje potrebno je da gorku dinju uzgajate na armaturi ili nekom potpornju. Kada se sije u posudice najbolje je posijati dvije sjemenke na dubinu od 1cm. Mlade biljčice se presađuju kada dostignu visinu od 5 do 10cm. Biljke se sade na udaljenost od 50cm.

Može da se ugaja kao puzajući usjev po tlu, ali tada je manje plodova i lošijeg su kvaliteta. Zbog te osobine gorke dinje najbolje je da je armatura ili potporanj malo ukošen. To će omogućiti da listovi rastu slobodno prema Suncu, a plodovi vise u prostoru bez lišća.

Na istoj biljci se nalaze muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi su otvoreni jedan do dva dana. Cvjetanje započinje četiri do šest sedmica poslije sjetve.

Gorčina se uklanja sa solju

Plodovi su izuzetno gorkog okusa. U zavisnosti od sorte plodove možemo brati kada su najmanje 5cm dugi.  Obično berba započinje 90 dana poslije sjetve. Svojim izgledom plodovi podsjećaju na naborane krastavce. U središtu ploda nalaze se sjemenke.

Plod se koristi u gastronomiji kada je mlad, zelen. Može da se jede sve dok ne počne dobijati žutu boju. Mladi plodovi, hrskavi i vodenasti, su izuzetno cijenjeni u gastronomiji Indije. Zbog izuzetne gorčine tretira se poput patlidžana, mariniranje solju. Najčešće se priprema kao punjena raznim namirnicama.

Ubrani plodovi se čuvaju na temperaturi od 11 do 12°C u prostoru sa povišenom vlagom. U ovakvim uslovima se mogu sačuvati dvije do tri sedmice. Na sobnoj temperatiri već nakon jedan do dva dana plod gubi svoja svojstva, kora postaje grublja.

Ljekovitost gorke dinje

I pored toga što je ljekovita, gorka dinja se treba uzimati sa oprezom. Najčešće se koristi u obliku soka. Sa upotrebom soka ne treba pretjerivati, jer može da izazove osjećaj mučnine, povraćanje i bolove u stomaku. Dijabetičari, trudnice  i dojilje se obavezno moraju posavjetovati sa svojim liječnikom prije uzimanja gorke dinje. Osim u obliku soka koristi se u obliku kapsula.

Plod sadrži veoma malo kalorija, ali se odlikuje visokim sadržajem vitamina C. Sadrži vitamin A, vlakna, folnu kiselinu, minerale (kalijum, cink, željezo), antioksidante.

Koristi se kod problema sa stomakom, crijevnim parazitima, dijabetesom, kod raznih infekcija. U Africi i Aziji se koristi u tretmanima kod kancera i HIV-a. Štiti od malarije, virusnih oboljenja, pomaže kod mršavljenja, zacjeljivanja opekotina.

Foto: Pixabay.com/Suanpa