Ova štetočina u našim uslovima razvija dvije do tri generacije godišnje, a prezimljava kao lutka u vretenastom, mrežastom kokonu, na lišću, drveću, šiblju, drvenim ogradama i slično.
Kupusni moljac (Plutella xylostella L.) je rasprostranjen globalno, gdje se gaje kupusnjače i smatra se najrasprostranjenijim leptirom na svijetu te jednim od glavnih štetočina povrtarskih krstašica, a kako kaže savjetodavac Aleksandar Zdravković, zavlači se i u glavice, čime nanosi još veće štete jer smanjuju tržišnu vrijednost biljaka.
"Pri masovnoj pojavi lisna masa biljaka domaćina može da bude potpuno uništena. Kupusni moljac je štetočina koja je puno proučavana i ujedno jedna od najtežih za suzbijanje jer vrlo brzo razvija rezistentnost prema insekticidima", kaže ovaj savjetodavac.
To je leptir, dužine tijela pet do devet milimetara, sa rasponom krila od 12-16 mm. Prednja krila su sivosmeđa sa karakterističnom bjeličastožutom talasastom prugom na zadnjoj ivici koja se dobro vidi pri mirovanju. Zadnja krila su pepeljastosiva oivičena dugom resicom.
Jaja su ovalna, spljoštena, sitna, svježe položena žućkasto-bijela, a kasnije svjetlo zelena. Ispiljene gusjenice su u početku žućkastomrke, a kasnije zelene do tamnozelene sa crnim mrljama i smeđom glavom, sa rijetkim dlačicama i duge do 12 mm. Lutka je duga pet do šest milimetara, zelena ili sivkastozelena i nalazi se u rijetko opletenom bjeličastom kokonu.
"Ova štetočina u našim uslovima razvija dvije do tri generacije godišnje, a prezimljava kao lutka u vretenastom, mrežastom kokonu, na lišću, drveću, šiblju, drvenim ogradama i slično. Leptiri se javljaju krajem aprila i žive tri do četiri sedmice, a mužjaci i kraće. Aktivni su noću i u sumrak, slabo lete, ali ih zato vjetar prenosi na veće daljine. Ženke polažu oko 150 jaja na korovske ili gajene krstašice, u grupicama od po dva do osam komada na naličje lišća, u udubljenja glavnih lisnih nerava", kaže Zdravković i dodaje da se iz njih poslije pet do sedam dana pile gusjenice, koje su vrlo živahne kad su uznemirene.
Prva dva-tri dana po piljenju prave kraće ili duže mine duž glavnih lisnih nerava, a zatim izgrizaju donje slojeve lista, ostavljajući samo gornju pokožicu u vidu "prozorčića". Ti "prozorčići" se, kako kaže stručnjak, postepeno sjedinjuju, tanka opna otpada, pa na listu ostaju manji ili veći otvori i list dobija izgled fine čipke. Gusjenice mogu da se zavlače i u glave krstašica, čime nanose još veću štetu.
"Kod karfiola gusjenice oštećuju i glavicu, odnosno ružu pa je čine neupotrebljivom. Ishrana i razviće gusjenice traje dvije do četiri sedmice. Najviše su ugrožene srednje i kasnostasne sorte, jer se njihov razvoj poklapa sa drugom ili trećom generacijom moljca koje su daleko brojnije od prve, pa dolazi i do preklapanja generacija", kaže savjetodavac i dodaje da je kupusni moljac oligofagna vrsta koja se sreće na gajenim kupusnjačama, naročito na brokoliju, karfiolu, kupusu, rotkvi, ali i na divljim i nekim ukrasnim krstašicama.
Štete su obično različite, međutim, kako Zdravković kaže, toplo i suho vrijeme pogoduje razviću štetočine, pa se posljednjih godina unazad bilježi jača pojava moljca i znatno veće štete u tradicionalnim rejonima gajenja kupusa. Hladno i kišovito vrijeme, naročito pljuskovite kiše smanjuju brojnost vrste jer spiraju gusjenice sa lišća.
Kod suzbijanja ove štetočine naročito dubljom obradom zemljišta (zaoravanjem) ili spaljivanjem treba uništiti ostatke kupusnjača, navodnjavati tokom ljeta i svim mjerama ubrzati razvoj i jačanje biljaka, a napadnute biljke pri prorjeđivanju treba odmah uništiti. Dobre rezultate obezbjeđuju i plodored, prestanak proizvodnje kupusnjača tokom jedne godine, primjena lovnih, žutih ljepljivih i feromonskih klopki, ometanje parenja i dr.
"U nekim zemljama koriste parazitoidske ose, recimo 'Cotesia plutellae' koje gaje i ispuštaju na polja. U posljednje vrijeme raste interes za korištenjem patoena insektata poput 'Beauveria bassiana', 'Metarhizium anisopliae', 'bacilovirusa' i entomopatogenih nematoda", kaže Zdravković i dodaje da ekstrakti nekih biljaka poput "Azadirachta indica" i drugih ispoljavaju visoku insekticidnu efikasnost ili antifiding efekat, dok ekstraki drugih biljaka odbijaju ženke da polažu jaja.
Hemijski tretmani se sprovode ukoliko se pregledom registruje minimum 10 posto napadnutih biljaka (prisustvo larvi), a u BiH su registrovane aktivne materije deltametrin, spinetoram, metaflumizon, hlorantraniliprol-lambda-cihalotrin, hlorantraniliprol.
Tagovi
Autor