Kupusni moljac voli vrućinu, kada i kako mu stati na put?

Kupusni moljac (Plutella maculipennis/Plutella xylostella) je prisutan svuda gdje se gaje kupusnjače. Smatra se najrasprostranjenijim leptirom u svijetu i jednom od glavnih štetočina povrtlarskih krstašica (kupusnjača, uključujući i kupus) i uljarica (kupusna uljana repica i slačica).

Gusjenice kupusnog moljca oštećuju lišće, pupoljke i cvijet kupusnjača, a zavlače se i u glavice, čime nanose još veće štete, jer smanjuju tržišnu vrijednost biljaka. Pri masovnoj pojavi lisna masa biljaka domaćina može biti potpuno uništena.

Ispiljene gusjenice su u početku žućkastomrke. Odrasle su u početku zelenkaste, a kasnije tamnozelene, duge do 12 mm. Tijelo je prekriveno sitnim, crnim tačkama i obraslo maljama. Glava je crna, kasnije smeđa. Prednja krila leptira (dužine 5 do 9 mm) su uska, tamnosiva, sa svijetložutom, talasastom prugom na zadnjoj ivici, koja se dobro vidi pri mirovanju. Zadnja krila su pepeljastosiva, obrasla dugim resicama. Jaja su sitna, ovalna, bjeličastožute boje, kasnije svijetlozelene.

Aktivni od aprila

Leptiri počinju da lete već od kraja aprila. Ženke poslije parenja lete neprimjetno između biljaka raznih krstašica (kupusnjača), gdje sa naličja lista, najčešće duž glavnih nerava polažu jaja. Tek ispiljene gusjenice ubušuju se u lisno tkivo između donjeg i gornjeg epidermisa, praveći duže ili kraće "mine".

Poslije dva do tri dana izlaze na lisnu površinu i zadržavaju se sa donje strane listova. Nastavljaju sa oštećivanjem donjeg epidermisa i palisadnog ("sunđerastog" fotosintetskog) parenhima između nerava, te nastala oštećenja dobijaju izgled "prozorčića", koji vremenom ispadaju. Često ostaju samo glavni nervi uslijed napada gusjenica.

Gusjenice odrastu za oko dvije sedmice i pretvaraju se u lutke, najčešće sa donje strane lista, u jednom vretenastom, mrežastom kokonu (ispredena zaštitna "čahura"), koji može biti na lišću, drveću, šiblju, kamenju, drvenim ogradama.

Voli toplo i suho vrijeme

Nakon sedmicu do dvije izlijeću leptiri nove generacije. Toplo i suho vrijeme pospješuje razvoj štetočina i time povećava broj generacija godišnje.

Optimalni uslovi za razmnožavanje ovog insekta su od 37^oC do 38^oC. Nasuprot tome, hladno i kišovito vrijeme, pogotovo pljuskovite kiše, smanjuju brojnost vrste, jer spiraju gusjenice sa lišća. Prezimljava lutka, a vrlo rijetko u stadijumu imaga ili odraslog insekta.

Mužjaci leptira aktivni su noću i u sumrak, slabo lete (do 35 m unutar polja), ali ih vjetar prenosi na znatno veće razdaljine. Hrane se nektarom cvjetova krstašica ili kupusnjača. Ženke polažu oko 150 jaja na korovske ili gajene kupusnjače, u grupicama od po dva do osam komada na naličje lišća, u udubljenja glavnih lisnih nerava.

Kada i čime tretirati?

U vrijeme masovnog piljenja gusjenica utvrđuje se procenat napadnutih biljaka, kao i broj gusjenica po biljci. U odnosu na stepen oštećenosti lista procjenjuju se i gubici u procentima. Ako se u vrijeme Ieta leptira, ustanovi prisustvo jednog leptira na 50 biljaka, to je već signal da takve parcele treba i dalje kontrolisati. Ukoliko se konstatuje prisustvo u prosjeku više od jedne gusjenice po biljci tada treba pristupiti hemijskom suzbijanju.

Registrovane aktivne materije za suzbijanje kupusovog moljca su: deltametrin, emamektin-benzoat, hlorantraniliprol, lambda-cihalotrin, metaflumizon, spinetoram, tau-fluvalinat.

Savjetodavna FBiH preporučuje poljoprivrednim proizvođačima je da redovno obilaze svoje biljke, proučavaju stanje i pojavu različitih simptoma kako bi na vrijeme mogli spriječiti nepovoljne ishode. Obaviti hemijski tretman ukoliko se utvrdi prekobrojnost. S obzirom na to da se još uvijek nalazimo u vremenu iznimno visokih temperatura, tretman treba obavljati u kasnim večernjim satima, a ta preporuka vrijedi i kod navodnjavanja biljaka.

Mehanička i biološka zaštita

Dubljom obradom zemljišta (zaoravanjem) treba uništiti ostatke kupusnjača (uključujući i kupus), svim mjerama ubrzati razvoj i jačanje biljaka, napadnute biljke pri prorjeđivanju odmah uništiti, navodnjavati tokom ljeta. Dobre rezultate obezbjeđuju i plodored, prestanak proizvodnje kupusnjača u jednoj godini, primjena lovnih biljaka, žutih ljepljivih i feromonskih klopki, ometanje parenja.

Unište plodove za dva dana: Čime tretirati povrće protiv otporne stjenice?

U nekim zemljama u biološkoj borbi protiv ove vrste koriste parazitoidske ose (npr. Cotesia plutellae) koje gaje i ispuštaju na polja pod kupusom. U posljednje vrijeme raste interes za korištenjem patogena insekata poput Beauveria bassiana, Metarhizium anisopliae, baculovirusa i entomopatogenih nematoda.

Ekstrakti nekih biljaka poput drveta nim (neem), poznatog kao indijski jorgovan (Azadirachta indica) ispoljavaju visoku insekticidnu efikasnost. Ekstrakti drugih biljaka odbijaju ženke da polažu jaja, kao što su biljni preparati na bazi ekstrakta pelina, buhača i lišća paradajza koji efikasno odbijaju kupusnog moljca u usjevima kupusa.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor