Krumpirova zlatica brzo razvija otpornost na insekticide - koje mjere koristiti?

Jedan od najčešćih i najpoznatijih štetnika povrća, pogotovo kada je u pitanju krumpir je krumpirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata). Ona osim njega može napasati i druge biljke koje pripadaju porodici pomoćnica (Solanacea) poput rajčice i patlidžana.

Ovaj svima dobro poznat kukac žute boje s crnim uzdužnim prugama na krumpiru može nanijeti značajne štete. Njegove ružičaste ličinke s crnom glavom i odrasli oblici grickaju listove ove biljke, a njihov napad može uzrokovati defolijaciju. To u konačnici rezultira gubitkom prinosa.

"Počinje izlaziti kada temperature dosegnu oko 15°C na dubini tla od 10 cm", kaže nam doc. dr. sc. Ankica Sarajlić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku dodavši da one imaju značajnu ulogu u njihovu razvoju. Naime, što su više, zlatici je bolje, stoga se tijekom vrućina intenzivnije hrane.

O temperaturi ovisi njihova brojnost

I odlaganje jaja je vezano uz temperaturu pa ih tako u hladnijim godinama odlože manje. "Zbog niskih temperatura se prezimjeli kukci javljaju kasnije i njihov izlazak iz tla je prolongiran", pojašnjava naša sugovornica napomenuvši da takvi uvjeti mogu utjecati i na povećanu smrtnost štetnika.

Međutim, upozorava da dobro podnosi manja temperaturna odstupanja tako da ona iz travnja nemaju presudan utjecaj za opstanak prezimjelih jedinki. "Osim toga, važnu ulogu imaju i vrsta tla, vlažnost te pojava drugih patogena", tvrdi Sarajlić.

Dodaje da će se one nesmetano razvijati kada se stvore optimalni uvjet. "Međutim, ako se nastavi period niskih temperatura, njezin razvoj i izlazak bit će otežan što će se u konačnici odraziti i na veličinu populacije ovog štetnika", pojašnjava.

Inače, krumpirova zlatica se lako prilagođava različitim uvjetima sredine i klimatskim promjenama, a to dokazuju i podaci o njenoj rasprostranjenosti i veličini populacije. 

Napad se može ublažiti rokovima sjetve

Sarajlić upozorava da zlatice koje se hrane na mlađim biljkama mogu imati veću plodnost za 15 posto u odnosu na ishranu na starijim pa se donekle napad ovog štetnika može ublažiti i manipuliranjem rokova sjetve.

"Biljke su jako osjetljive na napad ličinki prije cvatnje jer dolazi do znatnog smanjenja prinosa u odnosu na kasniji", ističe.

Za donošenje odluka u zaštiti važno je redovno praćenje štetnika pregledom više biljaka na više mjesta u polju kako bi se utvrdila prisutnost i broj svih razvojnih stadija. Manjim se proizvođačima preporučuje mehaničko skupljanje i uništavanje dok je za veće bolja kombinacija bioloških i kemijskih mjera zaštite.

Što se tiče kemijske, Sarajlić savjetuje prvenstveno tretiranje ličinki i to kod prezimjele generacije kada je utvrđeno 2 do 2,5 ličinke po busenu prije cvatnje ili 20 do 30 ličinki po busenu ako se radi o ljetnoj generaciji.

Ključnu ulogu ima integrirana zaštita bilja

Međutim, napominje da ako je tretman usmjeren na odrasle, tada se pragom odluke smatra pet zlatica po busenu prve generacije. "Za prezimjele jedinke se preporučuje suzbijanje samo ako je po busenu utvrđeno više od dvije i ako biljke zaostaju u razvoju", kaže.

Budući da krumpirova zlatica jako brzo razvija otpornost na insekticide, ključnu ulogu u proizvodnji krumpira ima integrirana zaštita bilja. "To znači da je nužno provođenje preventivnih mjera zaštite, prognoza pojave radi određivanja praga odluke, primjena mehaničkih i bioloških te na kraju kemijskih", otkriva nam.

Krumpirova zlatica otporna na pesticide - mijenja DNK po potrebi?

"Kod primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja uvijek treba odabrati ona koja su manje opasna za korisne organizme", upozorava Sarajlić rekavši da treba voditi računa o izboru pripravaka s različitim mehanizmom djelovanja kako bi izbjegli stvaranje otpornosti kod kukaca.

Od preventivnih mjera u prvom se redu treba držati plodoreda jer zlatice prezimljavaju na starim krumpirištima. "Svakako je potrebno, ako je moguće, izbjeći sjetvu krumpira u blizini ostalih biljaka domaćina kao što su patlidžan i rajčica", zaključuje.