Ostale su znatne količine krompira, ali ga nemaju gdje deponovati. Oni koji i uspiju naći kupca daju ga u bescjenje, po 25 feninga, kažu proizvođači iz RS.
Više od 20% prošlogodišnjeg roda krompira završit će na deponiji, jer proizvođači iz RS nisu imali kome da ga prodaju, a i ono što su prodali bilo je u bescjenje, piše glassrpske.com.
Najveći krivac za ovakvu situaciju, tvrde proizvođači, je prekomjeran uvoz.
"Ostale su nam znatne količine krompira, a još veći problem je to što ga nemamo gdje deponovati. Oni koji i uspiju naći kupca daju ga gotovo džaba, po 25 feninga", rekao im je predsjednik Udruženja povrtara RS Brane Mastalo.
Dodao je i da je prošlogodišnje odobrenje izvoza krompira u EU za naše proizvođače stiglo kasno. Stoga očekuju da će ove godine sa ranim krompirom već u julu izaći na hrvatsko tržište i da će u jesen imati manje količine na našem tržištu.
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednika RS Stojan Marinković kaže da je problem sa neprodatim povrćem i dijelom voćem nastao kao posljedica nekontrolisanog uvoza.
"Već neko vrijeme tražimo uvođenje sezonskih ograničenja u vrijeme kad pristižu proizvodi sa naših njiva. Borba za uvođenje zaštitnih mjera sa institucijama BiH traje deset, a za zaštitu domaće proizvodnje četiri godine, nažalost, bez uspjeha", rekao je Marinković.
Foto: Hans/Pixabay
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Sunce prži plodove: Evo kako spriječiti opekotine paradajza i paprike
Krastavac je gorak, na paprici i paradajzu se javila vršna trulež - rješenje je očigledno
Paradajz: Vršna trulež nije zbog nedostatka kalcijuma, a višak kalijuma nije dobar
Vrijeme je za drugu turu krastavca u plasteniku: Kako produžiti berbu do prvih mrazeva?
