Kreće sa vodenastim pjegama, na kraju plodovi otpadaju

Jedna od najdestruktivnijih bolesti gajenih biljaka koje potiču iz familije Solanaceae je plamenjača čiji su prouzrokovači gljive iz roda Phytophtora.

Phytophthora infestans napada nadzemne organe kod paradajza i krompira, dok Phytophora nicotianae izaziva trulež korijenovog vrata kod ovih biljaka i to još u početnim fazama razvoja. Bolest plamenjače paprike uzrokuje Phytophthora capsici čiji su simptomi izraženi na svim biljnim organima. U povoljnim uslovima, kao i u slučaju neadekvatnog reagovanja, plamenjača može da nanese stopostotne štete pomenutim gajenim kulturama.

Pepelnica i plamenjača: Kako ih prepoznati, prevenirati i suzbiti širenje?

Simptomi koje izaziva Phytophthora infestans najprije se uočavaju na listovima u vidu vodenastih pjega zelene koje vremenom postaju tamnije, dok se na naličju lista, naročito u vlažnim uslovima javlja bijela prevlaka nastala od reproduktivnih organa gljive. Bolest vremenom napreduje, pjege se šire i kasnije izazivaju potpunu nekrozu lišća, pa biljka dobija izgled kao da je vatrom spaljena.

Uslovi: vlažno i toplo

Simptomi prisustva patogena uočavaju se i na stablu zaraženih biljaka i to u vidu mrkih pjega koje se vremenom spajaju. Uslijed prisustva izraženih, tvrdih i mrkih pjega, zaraženi plodovi paradajza lako opadaju, dok se na krtolama krompira također javljaju ulegnute pjege nepravilnog oblika koje mogu da dovedu do propadanja. Povoljni uslovi za ostvarivanje infekcije su visoka relativna vlažnost vazduha, iznad 90 posto i temperatura između 18 i 25 stepeni.

Za razliku od prouzrokovača plamenjače, patogen koji izaziva trulež korijena, prizemnog dijela stabla i plodova, ostvaruje infekciju na većoj temperaturi, čak i do 35 stepeni uz prisustvo visoke relativne vlage.

Simptomi kod paradajza manifestuju se i na mladim biljkama, u rasadniku, u vidu pjega koje se šire izazivajući polijeganje i propadanje. Na razvijenijim biljkama dolazi do pojave istih simptoma kao kod plamenjače, s tim što između ostalog truli i korijen. Pored biljnih ostataka, ovaj patogen se održava i u zemljištu što otežava njegovo suzbijanje.

Plamenjača koja se javlja kod paprike također uzrokuje propadanje korijenovog sistema, ali i nadzemnih dijelova biljaka. Polijeganje rasada, vlažna trulež korijena, nekrotično lišće i suhi plodovi su samo neki od indikacija ovog oboljenja. Patogen opstaje u zemljištu i biljnim ostacima, a aktivira se u uslovima toplog zemljišta koje je natopljeno vodom.

Zaštita protiv bolesti koje izazivaju gljive iz roda Phytophtora podrazumijeva primjenu agrotehničkih i hemijskih mjera neophodnih za sprječavanje ili zaustavljanje razvoja patogena.

Kako se boriti protiv plamenjače?

Jedna od najvažnijih preventivnih, agrotehničkih mjera je, prije svega, pravilan plodored. Preporučuje se izbjegavanje monokulture, što znači da ove povrtlarske kulture ne treba gajiti svake godine na istoj parceli. Dobri predusjevi paradajzu, krompiru i paprici su strna žita i mahunarke, a loši su sve one gajene vrste iz familije Solanaceae zbog zajedničkih bolesti i štetočina.

Provjetravanje je još jedna važna preventivna mjera u sprječavanju nastanka bolesti. Također se preporučuje uklanjanje donjeg lišća koje dolazi u kontakt sa zemljištem kako ne bi došlo do vlaženja. Uklanjanjem biljnih ostataka i korova kao i dezinfekcijom zemljišta smanjujemo infekcioni potencijal patogena, dok izbalansirana primjena đubriva, naročito azota, povoljno utiče na otpornost biljaka prema bolestima.

Hemijske mjere podrazumijevaju upotrebu registrovanih fungicida na bazi bakra, kaptana, metalaksila, fosetil-alumijimuma i kombinovanog preparata koji sadrži dvije aktivne materije propamokarb-hidrohlorid + fluopikolid.