Krastavac je gorak, na paprici i paradajzu se javila vršna trulež - rješenje je očigledno

Većina povrtlarskih kultura ima velike potrebe za vodom, naročito u kritičnim fazama, a to su cvjetanje i zametanje plodova. Nedostatak vlage u ovom periodu dovodi, najprije do opadanja cvjetova, ali i mladih plodova, dok neki ostaju sitni i gube sočnost. Kod krastavca se javlja gorak i opor ukus, a kod paprike i paradajza vršna trulež.

Slabo navodnjavanje se ne popravlja kasnijim obilnim

Prema riječima savjetodavca za melioracije zemljišta i voda Valentine Aleksić, uslijed visokih temperatura i suše biljke pojačano transpirišu, pa listovi uslijed nedostatka vlage povlače vodu nazad iz samih plodova.

"Korijenov sistem većine povrtlarskih vrsta se nalazi u površinskom sloju zemljišta, gdje su rezerve vlage male i nestabilne. Zato je važno pravovremeno navodnjavati, jer nedostatak vode ograničava rast i razvoj biljaka, što direktno utiče na prinos", otkriva Aleksić.

Cake Srđana Janjića u uzgoju paprike: Tajming navodnjavanja

Posljedice takvog stanja se, dodaje ona, ne mogu kasnije popraviti obilnim zalivanjima. Visoki prinos i dobar kvalitet povrća može se postići samo u uslovima povoljnog vodnog režima zemljišta, što znači da se ovakav vid proizvodnje ne može zamisliti bez navodnjavanja.

"Najbolji i najracionalniji način zalivanja povrća je sistemom kap po kap, jer pored niza prednosti omogućava i prihranu biljaka. Zavisno od temperature, količine padavina i fenofaze, navodnjavanje treba primjenjivati svakih tri do pet, ili pet do sedam dana tokom vegetacije, a u uslovima ekstremne suše kakva trenutno vlada i svakog drugog ili čak svakog dana."

Kada je riječ o ukupnim potrebama povrtlarskih vrsta za vodom, u ekstremnim uslovima suše one drastično rastu dostižući i do 700 milimetara tokom vegetacionog perioda.

"Dnevna potreba u tom slučaju iznosi od četiri do šest litara po metru kvadratnom. Zalivanje treba obavljati u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim časovima. Nije preporučljivo navodnjavati tokom dana, jer može doći do temperaturnog šoka i ožegotina na plodovima", pojašnjava naša sagovornica.

Mreže za zasjenu i malč

U ovako izazovnim uslovima, neophodno je, također, postaviti i mreže za sjenčenje i to minimalno 30 do 40 posto zasjene, jer direktno sunčevo zračenje podiže temperaturu zemljišta i drastično povećava evapotranspiraciju. U te svrhe se koristi i malč folija koja sprječava odavanje vode iz zemljišta.

"Zbog efekta staklene bašte, temperatura u plasteniku bez kontrole lako prelazi 40 stepeni. Tada se navodnjavanje vrši svakoga dana i često je podijeljeno u dva turnusa, ujutru i kasno popodne sa normom od pet do sedam litara po metru kvadratnom."

Pored navodnjavanja sistemom kap po kap, neophodno je i orošavanje kako bi se podigla relativna vlažnost zraka iznad 60 procenata, jer ako je zrak previše suh neće doći do oplodnje.

Izbjegnite kuhanje biljaka u plasteniku

Kada su u pitanju uslovi u plasteniku, oni moraju biti otvoreni sa bočne i čeone strane kako ne bi došlo do takozvanog "kuhanja" biljaka.

Pitali smo savjetodavca šta je sa ishranom biljaka u uslovima suše i visokih dnevnih temperatura.

"Tada je potrebno smanjiti koncentraciju đubriva na 0,1 posto, ali ih primjenjivati češće, jer biljke u ekstremnim uslovima teže usvajaju hranu. Važno je jednom sedmično dodavati i kalcijum, jer nedostatak vode blokira njegov transport do ploda", objašnjava ona.

Kako zaključuje na kraju razgovora, preporučuje se, između ostalog, biljke tretirati i aminokiselinama na bazi algi i to pruhe i posluhe toplotnih talasa kako bi se biljke što pre oporavile od stresa.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor