Koje povrće sijati za branje prije prvih mrazeva?

Napokon smo dočekali kišu i pad temperature što će omougućiti neometane radove u vrtu. Mnoge povrtne kulture za berbu u jesen se siju krajem avgusta i početkom septembra, no zbog dugotrajne suše, nedostatkva vlage u tlu i previsoke temperatue, mnogima to ove godine nije bilo moguće. 

Na sreću, postoje vrste koje imaju kratko razdoblje dozrijevanja, 3 do 10 sedmica. Budući da i prvi minusi dolaze sve kasnije, puno toga ćete moći brati još krajem oktobra i početkom novembra.

Evo 7 prijedloga 

1. Rotkvica je poznata po tome kako brzo raste i dozrijeva, a dovoljno joj je 3-4 sedmice. Voli nižu temperaturu, ali i puno vlage. Možete je sijati u razmaku od sedmice, dvije, kako biste imali stalno svježe plodove. Pazite da je ne sijete pregusto. 

2. Salata poput matovilca i rukole trebat će 4-6 sedmica. Mogu izdržati čak blaži mraz. U slučaju da ste ih pregusto posijali, jednostavno prorijedite, a mlade listiće iskoristite. 

3. Špinat je još jedan ljubitelj hladnog vremena, a u slučaju visoke temperature i suše, brzo odlazi u sjeme. Zato je ovo vrijeme idealno za njega. Vrijeme sazrijevanja mu je 6-8 sedmica. Može se brati do prvih jačih mrazeva. 

4. Blitva je neizostavna jesenja povrtnica koja odlično podnosi hladno vrijeme, čak i snijeg, no od jakih mrazeva ju ipak treba zaštititi. Sazrijeva za 6-8 sedmica. Beru se vanjski listovi, a ako i bude oštećena od mraza, u proljeće će potjerati novi. 

Šta sijati i saditi u natprosječno toplom i suhom septembru?

5. Peršinu inače treba 8-10 sedmica da bi bio spreman za branje lišća, a ako ga posijete sada, korijen ćete vaditi na proljeće. No, budući da se njegov list koristi u mnogim jelima i bogat je C vitaminom, pronađite koji kutak za njega. 

6. Cikla kojoj treba 6-8 sedmica za sazrijevanje, podnosi i hladnije uvjete. No, čak i ako ne razvije korijen željene veličine, možete koristiti njezine listove u salatama, varivima i juhama. 

7. Repa - bijela (stočna), crna ili japanska, sazrijevaju za 5-10 sedmica od čega crna ima najduže, a japanska najkraće vrijeme dozrijevanja. Otporne su na blage mrazeve, a mogu se jesti svježe ili pak ukiseljene. 

Eksperimentirajte

Ako imate volje i vremena za eksperimentiranje, možete probati posijati mahune i grašak. Čak i ako ne dozriju potpuno do prvog mraza, njihove mlade mahune možete koristiti u pripremi juha i variva. 

Tikvice, ako i ne stignu dati plod, imat će cvijet kojega možete pohati, a njezini mladi listovi također se mogu koristiti u varivima i juhama. 

Kopar je začinsko bilje koje brzo raste pa posijte još jednu turu prije jesenjeg mraza.

Na šta paziti? 

Pri odabiru sjemena, gledajte da je riječ o sorti povrća koje ima ranije vrijeme dozrijevanja. 

Prije sjetve namočite sjeme, što će ubrzati njegov rast. To se posebno odnosi na mahunarke. U te svrhe možete koristiti i biostimulator kućne izrade. 

Kako ubrzati klijanje i nicanje sjemena? Evo 5 prirodnih načina

Bez obzira što nam stiže jesen i više vlage, budite spremni da će biti i sušnih dana, s višim temperaturama te da će biti potrebno zalijevanje biljaka. To je posebno važno u početnim fazama rasta, klijanja i nicanja. 

Tlo prije sjetve prorahlite te pognojite s odgovarajućim gnojivom. Biljkama koje beremo radi lista potrebno je više azota, a za korjenasto NPK formulacija. Kod mahunarki budite oprezni s azotom jer one fiksiraju taj element iz tla.