Kikiriki se može uzgajati i u našim uslovima

Za našu sugovornicu Svetlanu Marjanović saznali smo preko YouTube kanala "Gardenin Mama - organika", koji je pokrenula poslije izdavanja časopisa "Oaza" i višegodišnjeg uređivanja stranica Garden.rs i Gardeninmagazin.net. Na ideju da na praktičan način prikaže razvoj neke kulture i sve to prikaže na svom kanalu u vidu video snimka, došla je baš iz razloga što smatra da je to mnogo praktičnije i korisnije, nego samo pisati tekst o tome.

Radoznali pokušaj za nečim novim

S obzirom na to da su biljke njena pasija, Svetlana otkriva da od prije četiri godine pokušava staro porodično imanje vratiti u život. Pa je riješila spojiti lijepo i korisno i da na jednom mjestu pokuša odnjegovati različite biljne vrste, od kojih većina nije tipična za naše podneblje. Tako su se u bašti našli kikiriki, serpent, momordika, taro, bamija, jam, ljubičasti krompir, kineski kupus, batat, naut i druge. 

Zainteresiranonst za uzgajanje nesvakidašnjih usjeva proistekla je i iz želje da proba nešto novo i pokaže da se može biti inovativan i bez velikih ulaganja: "Nisam pristalica uzgajanja po inerciji, koje je tako karakteristično za naše krajeve, pa tamo gdje netko krene sa malinom, krenu i svi ostali ili kad se negdje gaji paradajz i paprika, to se iscrpljuje do beskonačnosti, bez radoznalog pokušaja sa nečim novim. Željela sam da na mikro planu pokažem da je većinu kultura, kojima je potrebna jedna vegetativna sezona, moguće uzgajati i kod nas i otuda sve te neobične biljke u mom vrtu", otkriva Svetlana. 

Smjernice za uzgajanje kikirikija

Ona potvrđuje da se kikiriki zaista može uzgajati i u našim uslovima, bez posebnih agrotehničkih mjera s obzirom na to da se radi o organskom uzgoju. 

"Što se sjetve tiče, kraj aprila je pravo vrijeme, kada se temperatura tla stabilizira. Međutim, ako se proljeće 'probudi' ranije, kao što je bio slučaj ove godine, onda može i prije tog formalnog prestanka opasnosti od mraza. S druge strane, što kikirikiju ostavimo više vremena da se razvije u tlu, to ćemo dobiti više čahura sa ukusnim sjemenom. Vađenje treba uskladiti sa vremenskim prilikama, ali negdje u oktobru je taj kritičan period kada postoji realna opasnost od dosta padavina, koje mogu uticati na truljenje kikirikija u zemlji. Što se sjemena tiče, ja sam iskoristila običan, sirovi, organski kikiriki i nije bilo problema sa nicanjem, a posijan je direktno u baštu", objašnjava Marjanovićeva.

Na tri trna oko 30 čahura

O preciznom prinosu kikirikija ne može se govoriti, ali se može dati "odokativna" procjena na osnovu provedenog eksperimenta: "U odnosu na tri zrna ubačena u svaku kućicu, dobijeno je bar po 30 čahura sa po dva ili tri zrna kikirikija po biljci. Ne znam da li je to malo ili mnogo, ali s obzirom da osim plijevljenja i zagrtanja u dva do tri navrata, nije bilo drugih akcija, ja sam više nego zadovoljna".

Amatersko baštovanstvo

Svetlana ukazuje da se baštovanstvom bavi amaterski, iz hobija i da je u pitanju "vikendaški" pristup bez ozbiljnog ulaganja. Međutim, njeni eksperimenti i njihovi rezultati mogu biti korisni svima koji se žele okušati u uzgoju nesvakidašnjeg povrća.

"Efekti mog malog poduhvata se mogu transportirati na velike parcele i uz detaljnije pripreme, analizu tla, dobar sjetveni materijal i pravovremeno zagrtanje, pretpostavljam da bi se mogao postići odličan prinos. Moram naglasiti da se ja ne bavim konvencionalnom, već organskom proizvodnjom, kao i da poštujem biodinamički pristup baštovanstvu. U konkretnom slučaju nije bilo nikakvih posebnih priprema zemljišta, osim poštovanja plodoreda, sjetve u osunčanim gredicama, na blagoj padini, gdje je dobro ocijedito tlo i vođenja računa o biljkama dobrim susjedima - idealni su cikla, mrkva, patlidžan, kao i dragoljub i neven koji su ujedno i repelenti, a svakako treba izbjegavati visoke biljke koje bi kikirikiju pravile hladovinu, poput kukuruza ili visokih mahuna".

Pogledajte Svetlanin video o uzgoju kikirikija: