Prosječan prinos kalemljenjem može se povećati i do 45%, a često se kod nekalemljenog rasada javlja propadanje biljaka i preko 30%.
Kalemljenje paradajza je agrotehnička mjera koja se radi sa sigurnošću od 95%. Prosječan prinos kalemljenjem može se povećati i do 45% a često se kod nekalemljenog rasada javlja propadanje biljaka i preko 30%, zbog zemljišnih štetnika.
Ako je podloga plavi patlidžan, potrebno je presjeći stablo što je više moguće. Ono se sječe žiletom pod kutom od 30 stupnjeva iznad kotiledonih listića. Promjer stabla na mjestu presijecanja trebalo bi biti od 1,6 do1,8 milimetara.
"Paradajz se sječe također pod kutom od 30 stupnjeva, ali ispod kotiledonih listića, tako da nova biljka ima dva para kotiledona, koji kada se pogleda od gore zauzimaju oblik slova X. Spajanje dvije biljke obavlja se silikonskim štipaljkama. Potpuno isti postupak je i pri kalemljenju na rascjep, s tim što se kod plavog patlidžana rez na stablu u obliku slova V pravi iznad, a kod paradajza ispod kotiledona, također u obliku slova V. Nakon izvedenog procesa, biljke je neophodno momentalno unijeti u komoru za kalemljenje", objašnjava dipl.ing. Zoran Milosavljević.
Paradajz koji se treba nakalemiti ne mora se uzgajati u odvojenim teglama, nego u kontejnerima. Minimalni razmak između biljaka je 40 milimetara.
Temperatura bi trebalo biti između 25 i 32 stupnja. Potrebna je minimalna svjetlost, a relativna vlažnost zraka treba biti veća od 85%. To se osigurava dodatnim isparivačima vlage.
"Tijekom narednih jedan do tri dana na mjestu presjeka će se stvoriti kalus, odnosno novo tkivo, tako da će biljka nastaviti potpuno nov život i rast s novom podlogom. Po otklanjanju štipaljki, biljke se premještaju u prvobitan tip objekta i nastavljaju rast. Nakon toga je najbolje obaviti folijarnu prihranu radi ubrzavanja rasta. Cijeli proces do rasađivanja traje od 30-40 dana", zaključuje Milosavljević.
Foto: Sterling College / Flickr
Izvori
Autorica
