Kakva je to čudna buba koja brsti povrće? Štetna i za životinje i ljude

"Da li je još neko imao problem sa ovim štetočinama? Nije ih bilo, jutros su se pojavile. To je strašno kojom brzinom jedu list krompira. Zna li neko čime ih uništiti?", zabrinuto je pitala jedna od članica Facebook grupe Plastenička proizvodnja.

Postavila je i fotografije ovog insekta, a nanizalo se više od 200 komentara proizvođača koji mahom kažu da se do sada nisu susreli sa ovom bubom, ali i daju razne savjete kako je uništiti. Provjerili smo o čemu je riječ.

Prepoznaje se po crvenoj glavi

Naime, riječ je o insektu Epicauta rufidorsum koji pripada familiji Meloidae. Ovaj insekt je široko rasprostranjen širom Evrope i naseljava suha, sunčana staništa, pašnjake, zapuštene površine, livade, a može se naći i po obodu voćnjaka, vinograda i oranica. Osim što luči veoma toksičnu materiju, kantaridin, odrasli insekti se hrani listovima i cvjetovima mnogih zeljastih biljaka.

Masovno se javlja tokom jula i avgusta, ali se imago može uočiti u periodu od maja do septembra. Osim što se odlikuje izduženim tijelom dugim od 10 do 25 milimetara, odrasli insekt ima karakterističnu glavu crvene boje sa tamnom uzdužnom prugom. Zahvaljujući dugim nogama on se veoma brzo kreće po biljkama i za kratko vrijeme može da dovede do potpunog golobrsta.

Jedu jaja skakavaca

Tokom ljeta, ženka polaže jaja u zemljištu, nakon čega se pile larve koje prolaze kroz hipermetamorfozu. To znači da prolaze kroz nekoliko različitih razvojnih stadijuma, od pokretne larve do lažne lutke, prije nego što postanu odrasli insekti.

Ova štetna vrsta napada veliki broj gajenih kultura, između ostalih i lucerku, djetelinu, krompir, paradajz, papriku, grah, suncokret, šećernu repu i druge.

Jedna od najvažnijih karakteristika larvi je to što su korisni predatori i hrane se jajima skakavaca zbog čega je njihova uloga u održavanju prirodne ravnoteže agroekosistema izuzetno značajna, jer smanjuju njihovu brojnost.

Sijeno postaje kontaminirano

Osim što nanosi štete gajenim usevima, Epicauta rufidorsum luči kantaridin čime se brani od predatora. Pomenuta materija je naročito otrovna za sisare, prije svega, ljude i životinje. Kod ljudi izaziva pojavu crvenila na koži, plikove, peckanje, iritaciju oka i sluzokože. Zbog toga se ne preporučuje ručno sakupljanje ovih insekata, a ni gnječenje golim rukama.

Ne donose novac i nije ih niko bacio iz aviona: Kako se boriti sa smrdibubama?

Takođe, ukoliko se ova štetočina nađe prilikom košenja lucerke u pokošenoj masi, sijeno postaje kontaminirano kantaridinom što predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje životinja, naročito konja, goveda i ovaca. Otrovna materija, nažalost, ostaje stabilna čak i nakon uginuća insekata. Simptomi koji se mogu ispoljiti kod zaraženih životinja su: otežano mokrenje, poremećen rad srca, proliv, kolike, a u najgorem slučaju može nastati i smrt.

Kako joj stati na put?

Mjere borbe protiv ove štetne vrste uključuju primjenu preventivnih, ali i hemijskih tretmana ukoliko za tim ima potrebe.

Potrebno je redovno obilaziti usjeve, kao i obližnje livade i pašnjake gdje se mogu naći kako larve, tako i odrasli insekti. Poštovati plodored i uništavati korovske vrste koje su česti domaćini pomenutom insektu.

Hemijskim mjerama pribegavati samo ako je brojnost znatno povećana. Tom prilikom se koriste insekticidi iz grupe piretroida: lambda-cihalotrin, cipermetrin, deltametrin.