Kako prepoznati i suzbiti kupusnog moljca?

S promjenom klime, to jest dugim periodima sušnog ljeta i visokim temperaturama, štetočine koje su do nedavno bile karakteritične isključivo za mediteranske predjele sve su prisutnije i u našim krajevima nanoseći ogromne štete uzgajanim kulturama. Jedna od njih je kupusni moljac (Plutellama culipennis). To je najčešća i najproblematičnija štetočina kupusa, a kupusni moljac napada i druge biljke iz roda kupusnjača kao što su: brokula, karfiol i kelj. Međutim, ova štetočina se nerijetko sreće i na uljanoj repici, ima kratak životni vijek, ali se uprkos tome brzo razmnožava i posjeduje sposobnost da preleti velike udaljenosti.

5-7 generacija godišnje

Kupusni moljac razvija 5-7 generacija godišnje, a u povoljnim uvjetima i više. Ovaj insekt je prisutan tokom čitave vegetacije uzgajane kulture, pri čemu sušni periodi, sa visokim temperaturama, vrlo pogoduju masovnijoj pojavi i većem broju generacija. Štetočina prezimljava u fazi lutke, bijele boje i vrlo lako uočljive, dužine oko 10 mm, dok transformacija u imago počinje krajem aprila. Odmah nakon toga počinje se hraniti, letiti i pariti.

Ženka godišnje položi oko 300 jaja

Odrastao leptir je smeđesiv sa smeđežutim nijansama na krilima. Dug je oko 9 mm i lako je uočljiv oko kupusišta. Raspon krila mu je oko 15 milimetara što mu omogućava da preleti velike udaljenosti u potrazi za hranom i mjestom za polaganje jaja. Ženka polaže sitna ovalna jaja (2-4 komada) duž glavnog nerva na naličju lista. Ona su žuta, ali vremenom pozelene. Tokom života svaka ženka položi oko 300 jaja. Nakon 14 dana iz jaja se legu gusjenice (larve) karakteristično zelene boje, sa nešto tamnijom glavom. Mogu doseći dužinu i do 12mm. Aktivne su tokom cijelog dana, a za dvije sedmice larva se transformira u lutku, a 14 dana nakon toga u odraslu jedinku (imago).

Najveći gubici na staju u fazi cvjetanja i formiranja glavica

Masovni napad gusjenica kupusnog moljca može nanijeti ogromne štete, čak u tolikoj mjeri da ostanu samo glavni nervi listova ugrožene biljke. Najveći gubici na staju u fazi cvetanja i formiranja glavica jer ih oni prljaju svojim izmetom. Odrasla jedinka ne čini velike štete u direktnom smislu. Štete prave gusjenice koje se hrane tkivima lista između epidermisa praveći mine. Onda izgrizaju donji sloj epidermisa, a vremenom propada i gornji sloj, te nastaju rupe na listu, a najveće štete prave kasnije generacije na kasnim sortama kupusa.

Zaštitne tretmane početi čim se primijeti prisustvo gusjenica

Diplomirani inženjer zaštite bilja Lidija Vulović, naglašava da ukoliko se ustanovi da na jednoj biljci postoji više od jedne gusjenice kupusnog moljca, što predstavlja prag štetnosti, treba odmah reagirati radi suzbijanja spomenute štetočine. Redovni monitoring, uz poznavanje biologije insekata i utvrđen fenološki model razvojnih stadija insekata omogućava pravovremenu i efikasnu primjenu pesticida, uz obavezno poštovanje karence. Za kemijske tretmane mogu se koristiti registrirani preparati sa aktivnim materijama:

• esfenvalerat (Sumi­Alfa 5 EW) 0,15-0,2 l/ha;
• tak­fluvalinat (Mavrik EW) 0,3 l/ha;
• lambda­cihalotrin (Lambdex 5 CS, Kozak, Lambada) 0,2–0,3 l/ha;
• bifentrin (Talstar 10 EC, Fobos EC)
• hlorantraniliprol (Coragen) 0,14–0,2 l/ha

Od nepesticidnih mjera primijenjivati sve raspoložive agrotehničke mjere, a prvenstveno duboko oranje i plodored.