Lisne uši deformiraju biljke, a mogu prenijeti i određene bolesti. Evo kako ih odvratiti od povrća ili potpuno suzbiti.
S dolaskom toplijih dana i intenzivnim rastom povrtnih kultura, u vrtovima se redovno pojavljuje jedan od najdosadnijih, ali i najopasnijih nametnika - lisne uši. Ovi sitni insekti napadaju gotovo sve, no najdraže su im mlade, sočne stabljike i listovi paprike, paradajza, krastavaca, tikvica, patlidžana, mahuna i bamije.
Lisne uši nisu samo estetski problem. One svojim usnim aparatom bockaju nježne dijelove biljke i iz nje sišu biljne sokove. Zbog toga dolazi do deformacije, kovrčanja i žućenja listova te općenito kržljavosti biljke. Ako je napad jak u ranoj fazi, biljka može potpuno prestati rasti, a cvjetovi i zametnuti plodovi otpadaju.
Osim što direktno iscrpljuju povrće, lisne uši rade dvostruku štetu.
One su prijenosnici biljnih virusa poput virusa mozaika krastavca ili lucerne. Također luče mednu rosu, odnosno višak šećera iz biljnih sokova izbacuju u obliku ljepljive tekućine koju naseljava gljiva čađavica, prekriva list, smanjuje fotosintezu i dodatno guši biljku.
Lisne uši imaju nevjerojatan potencijal razmnožavanja, a njegova dinamika direktno ovisi o vremenu.
Iako vole toplinu, ekstremne i dugotrajne vrućine, odnosno temperatura iznad 32°C - 35°C usporavaju njihovo razmnožavanje. Pri visokim temperaturama i jakom suncu zrak postaje presuh, što ovim insektima mekog tijela ne odgovara pa im se životni vijek skraćuje.
Također, nagla, obilna kiša i ljetni pljuskovi djeluju kao prirodni tuš - oni fizički ispiru uši s lišća i smanjuju njihovu populaciju. Međutim, nakon kiše, kada nastupi toplo i sparno vrijeme, nastaju idealni uvjeti. Tada se uši razmnožavaju brzinom svjetlosti i tada treba najčešće pregledavati naličje lista povrća.
Ako na biljci primjetite veći broj mravi, budite sigurni da su na njoj i lisne uši. Njih povezuje zanimljiva simbioza. Naime, mravi dolaze na slatku mednu rosu koju uši luče, a u zamjenu za tu hranu, "čuvaju ih" od njihovih prirodnih neprijatelja kao što su bubamare.
Čak je primijećeno da mravi sele uši na svježe, zdrave listove kako bi im osigurali kvalitetniju hranu. Zato je u borbi protiv uši ključno suzbiti i mrave.
Ako uši uočite na vrijeme, nema potrebe za insekticidima, posebno na povrću koje ćete ubrzo konzumirati. Evo nekoliko provjerenih ekoloških recepata:
Pripravak od koprive
Svježu koprivu potopite u vodi na 24 sata, ne duže. Nakon toga procijedite i njome poprskajte biljke. Ovako pripremljena kopriva ne gnoji, nego djeluje kao repelent i blagi insekticid zahvaljujući mravljoj kiselini.
Otopina sode bikarbone, ulja i sapuna
U litru mlake vode dodajte kašičicu sode bikarbone, nekoliko kapi ekološkog deterdženta za suđe (ili tekućeg kalijevog sapuna) i žlicu biljnog ulja. Sapun pomaže da se tekućina primi za insekta i uguši ga, dok ulje stvara zaštitni film.
Pripravak od bijelog luka ili ljute papričice
Intenzivni mirisi i kapsacin tjeraju uši. Nekoliko režnjeva bijelog luka ili kašiku ljute papričice u prahu prelijte vrelom vodom, ostavite da odstoji, procijedite i prskajte. Ako koristite bijeli luk, usitnite ga što više i ostavite da stoji barem 12 sati, ali ne duže od 24. Ova metoda provjereno pali.
Pametno planiranje vrta, što znači sadnja mješovitih kultura, ali i ostavljanje pojedinih korova, najbolja je preventiva.
Posadite biljke čiji miris odbija uši. Između redova povrća posadite kadifice, neven, dragoljub ili bijeli luk. Njihovi intenzivni mirisi i izlučevine korijena zbunjuju nametnike koji se oslanjaju na osjetilo mirisa pri traženju domaćina.
Umjesto da vrt očistite do gole zemlje, ostavite poneku biljku koja je ušima privlačnija od vašeg povrća. Na primjer, loboda, crni sljez, divlja kamilica (poljski jarmen), sikavica, osjak, pravi su magneti za lisne uši, a nazivaju se još "trap" ili biljke zamke. Ako pustite malo ovih korova na rubu gredica, uši će se preseliti na njih, ostavljajući vaše povrće na miru. Kada se korov prepuni, jednostavno ga počupajte i uklonite iz vrta.
Jedna odrasla bubamara ili njena larva može pojesti na stotine lisnih uši dnevno. Da biste ih privukli u vrt, izbjegavajte upotrebu hemijskih insekticida širokog spektra koji bi ih ubili.
Bubamare privlače biljke s bogatim peludom i sitnim cvjetovima. Posadite u blizini povrća kopar, koromač, korijandar, peršun ili maslačak. Također, ostavljanje malog ugla vrta s netaknutom travom i pokojim suhim panjem ili hrpom lišća pružit će im idealno mjesto za prezimljavanje i sklonište.
Kada prirodni grabežljivci preuzmu kontrolu, potreba za ljudskom intervencijom u vrtu svede se na minimum.
U sluačju da morate posegnuti za insekticidima, možete koristiti na primjer Teppeki 500 WG (paradajz, krastavac ,tikvica, grašak, grah, leća, salata i dr).
"Veliki broj pripravka na bazi sintetskih piretroida ima dozvolu na nekim vrstama povrća, no njihovu primjenu preporučamo kod temperatura ispod 25°C, jer im kod visokih temperatura učinkovitost traje znatno kraće, a među njima su Cythrin max, Decis 2,5 EC, Karate Zeon i drugi", napominje Jadranka Berić, dipl.ing. zaštite bilja.
Navodi i da se grupa insekticida na bazi prirodnog piretrina može koristiti u ekološkoj proizvodnji nekih vrsta povrća, a također je preporuka primjene na temperaturama nižim od gore navedene.
Suzbijanje bolesti na povrću provodite preventivno prije pojave povoljnih uvjeta za razvoj bolesti prema prethodnim preporukama.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica