Kako je ESOF prodao povrće 15 godina unaprijed?

Centar organske hrane ESOF iz Donjeg Vakufa u susjednoj BiH bilježi odlično poslovanje, a dokaz tome je ugovorena prodaja za narednih 15 godina. U današnje vrijeme, to je uistinu rijetkost. Pitate se kako im je to uspjelo?

Njihovo povrće nosi oznaku organske hrane, a uzgaja se u plastenicima u mjestu Kamenjača kod Donjeg Vakufa. Sve što proizvedu, ne samo ove, nego i idućih 15 godina, otkupit će njemačka kompanija Bio Agrar International. Tako će se njihovo povrće naći na policama njemačkih, engleskih i francuskih supermarketa. Sva hrana bit će etiketirana sa oznakom "organska hrana", budući da povrće proizvedeno u njihovim plastenicima to uistinu i jest.

Koja je tajna njihova uspjeha?

Za podneblje toga kraja karakteristično je da sadnja paprika počinje u svibnju, dok je berba, ukoliko sve teče po planu, bez vremenskih nepogoda, rezervirana za kolovoz. No, u plastenicima ESOF-a prva paprika će se obrati već u svibnju, i tako nekoliko puta u razmaku od tjedan dana, a najesen slijedi nova sadnja, nakon koje će uslijediti nova berba i tako sve do mjeseca studenog.

Tvrtka ESOF raspolaže sa 22 visoko sofisticirana plastenika, koji zauzimaju ukupnu površinu od 11.000 m², u kojima vlada atmosfera apsolutne organske sredine. Ove godine su vrijedne ruke radnika zasadile ukupno 380.000 biljaka rajčice.

Inače, tvrtka posluje tek godinu dana, a njezin rukovoditelj Semin Bašić, ističe kako se za proizvodnju povrća u njihovom centru koriste isključivo organski stimulatori i sredstva. Zaštita se provodi na organskoj bazi, životinjskog i biljnog porijekla, bez ikakve prisutnosti kemijskih dodataka. Tlo za sadnice ispunjava visoke svjetske kriterije, a u apsolutno čistim organskim uvjetima proizvedene su i same sadnice, tako da od samog sjemena pa sve do ploda imaju zaokružen ciklus organske proizvodnje, što se sve više traži i cijeni na inozemnom tržištu hrane. Plastenici u kojima se uzgaja povrće opskrbljeni su najnaprednijim tehnologijama, sa duplim folijama, ispunjenim toplim zrakom. Stropovi i bočne strane plastenika otvaraju se i zatvaraju sami automatizmom, ovisno o vremenskim prilikama. Sam ulazak u plastenike odvija se preko spužvastih podnica sa sredstvom za dezinfekciju, a zaposlenici imaju jednoobraznu odjeću i biljkama barataju isključivo u rukavicama.

Težak put do eko certifikata

Bez ovih certifikata ne bi mogli izvoziti svoje proizvode, a morali su ispuniti i visokopostavljene kriterije, od toga da je proizvodnja daleko od prometnica, da je voda kojom se opskrbljuju bakteriološki ispravna, kao i zrak, da u blizini nema kanalizacijskih cijevi i bilo kakvih drugih nečistoća, pa do toga da biljka od stabljike za sadnju, pa do ploda bude ispravna. Ovdje se radi o prozvodnji koja traži prirodno tlo, svježu vodu i dobro sunce, a sve to ima ESOF i upravo je to kvaliteta koju svojim radom pružaju. Predano rade na proširenju proizvodnje, a mogli bi zaposliti i do 480 ljudi. Bio Agrar International, kako kaže njegov direktor, s ESOF-om želi postići vodeću poziciju na tržištu u Njemačkoj, ali i u drugim europskim zemljama.

Njihov uspjeh leži u jasno preciziranoj viziji budućnosti!

Centar ESOF posluje sa brojnim kooperantima diljem BiH, a u planu imaju proširenje kapaciteta i postavljanje novih plastenika u Kozarcu i Zavidovićima. Trenutno proizvode gotovo 600 tona povrća, a u suradnji sa investitorom i partnerom u projektu iz Arapskih Emirata proizvodnju planiraju povećati za četiri puta. U najveći regionalni centar organske hrane uložena su gotovo tri milijuna eura, a ne planiraju na tome stati. Do 2015. godine imaju u planu podići 100 profesionalnih automatskih plastenika, ukupne površine 50.000 m². Ne samo da žele dostići traženih 5.000 tona povrća godišnje, nego namjeravaju otvoriti vlastitu hladnjaču i distributivni organski agrocentar te pokrenuti proizvodnju vlastitih sadnica. Planiraju zaokružiti kompletan krug organske proizvodnje, a pronalazak ispravnog puta do tržišta organske hrane, tvrtku ESOF iz BiH vinuo je u nebesa i pokazalo se kako je to odlična garancija za uspjeh.

Foto: depositphotos, Wavebreakmedia