Kako izbjeći probleme u rasadničkoj proizvodnji?

Proizvodnja kvalitetnog rasada mnogo zavisi od pravilne njege mladih biljaka. Pored navodnjavanja, neophodne mjere su: provjetravanje objekta u kojem se rasad uzgaja, prihranjivanje, pikiranje, kaljenje, zaštita od bolesti i štetočina, kao i upotreba sterilnog alata. Da bismo spriječili polijeganje rasada vrlo je bitno da se sjetva i sve mjere u proizvodnji rasada obavljaju u sterilnim uslovima. Kontejneri i alati se mogu sterilisati u rastvoru varikine sa vodom u odnosu 1 : 4 ili 7%-nim alkoholom u trajanju od 10 sekundi. Ukoliko u proizvodnji rasad polegne, prije preduzimanja bilo kakvih mjera, neophodno je sterilnim rukama odstraniti oboljele biljke jer njih ne možemo izliječiti. Sve te mjere trebaju spriječiti zarazu rasada fitopatogenim gljivama, i doprinjeti pravilnom nicanju i razvoju rasada.

Obavezno svakodnevno provjetravanje prostora za proizvodnju rasada

Česta greška u proizvodnji rasada je previsoka vlažnost i temperatura, koji kao i nedostatak svjetlosti, doprinose formiranju nježnih i izduženih biljaka, osjetljivih na bolesti. Zbog toga je svakodnevno provjetravanje zaštićenog prostora obavezno. Ukoliko su dani hladni i vjetroviti, provjetrava se kad je najtoplije, između 11 i 14 sati. Ta mjera se pojačava tokom proljeća. Tokom toplih dana prozore podižemo naizmjenično i uvijek na suprotnoj strani od pravca vjetra. Inače, neposredno poslije nicanja temperaturu treba smanjiti za 10-ak stepeni u odnosu na optimalnu. Čim se jave prvi listovi, temperatura se povećava i održava u optimumu sve do kaljenja, kada se opet smanjuje.

Kada započeti sjetvu rasada

Mlade biljke zahtijevaju više hranjivih materija

Diplomirani inženjer poljoprivrede Dragan Mijušković objašnjava da mlade biljke imaju velike potrebe za hranjivim materijama. One se prihranjuju folijarno, različitim vrstama tekućih đubriva. Prvi put se to radi kad formiraju dva stalna lista. Može se upotrijebiti i rastvor NPK đubriva u količini 2-5 grama na 10 litara vode. U fazi 4-6 listova, odnosno u toku kaljenja, rasad se prihranjuje 0,5%-nim rastvorom kalijum-sulfata. To utiče na čvrstinu stabla, bolji razvoj korijena i povećanu otpornost biljaka, naročito prema niskim temperaturama.

Pikiranjem biljkama obezbijediti više prostora

U ranoj proizvodnji obično se sije gušće. Tako da se dobija mnogo biljaka na maloj površini. Pošto im je u takvim uslovima otežan rast, neophodno je obezbijediti odgovarajući životni prostor. To se postiže pikiranjem u pripremljene redove, hranjive kocke, razne vrste saksija, plastične vrećice i kontejnere. Prije toga plastenik se mota provjetriti, zemljište zaliti. Redovi se moraju obiljeležiti ili se moraju pripremiti odgovarajuće posude za pikiranje. Rasad se zaliva i pažljivo vadi lopaticom. Uzima se po jedna biljka sa što više zemlje. Glavni korijen se malo skraćuje, što olakšava rast bočnih korijenčića. Rasad se pikira pod prst ili malom sadiljkom, kojim se pravi udubljenje u zemlji. Kada se postavi korijen biljke, sadiljka se koso zabada i zatim ispravi. Tako se zemlja priljubi uz koren, a tako se radi i pikiranje pod prst.

Rasad treba zaštititi od isparavanja

Pri rasađivanju biljke postepeno treba privikavati na nove uslove, a to se naziva kaljenje rasada. Dragan Mijušković napominje da je riječ o postepenom, a zatim sve jačem provjetravanju i smanjivanju temperature vazduha i zemljišta. Kaljenje najčešće počinje oko 10-ak dana pred sadnju. Nakon pikiranja, biljke 3-4 dana ne smijeju da budu izložene direktno suncu, pa se drže u hladu da bi se spriječilo suvišno isparavanje. U prostoriji, u kojoj se rasad nalazi, održava se visoka relativna vlažnost vazduha 85-90%, a temperatura treba da je 5-6ºC niža od optimalne.

Prva prihrana rasada u fazi 2 lista

Rasad se prvi put prihranjuje u fazi 2 lista, a naredni put u fazi razvoja 4-6 listova. U organskoj poljoprivredi se koriste tekuća organska đubriva i fito-eko preparati koji se primjenjuju između redova fertigacijom (preko vode) ili folijarno (preko lista). Ukoliko je rasad izdužen biljke se prihranjuju 0,5% rastvorom prirodnog kalijumovog đubriva čime se povećava čvrstina stabla razvija bolji korijen i povećava otpornost biljke (naročito na niske temperature).