Kada sijati i saditi raštiku za berbu tokom zime?

Raštiku, broskvu ili lisnati kelj Brassica oleracea var. viridis ili volite ili ne podnosite. Tradicionalno se uzgaja na području Mediterana tokom cijele godine, ali je najukusnija kada joj listovi izmrznu. Pripada porodici kupusnjača i predstavlja podvrstu kelja. Dvogodišnja je vrsta.

I dok se ranije smatrala hranom za siromašne, ona je izuzetno ljekovito i cijenjeno povrće bogato raznim korisnim materijama, mineralima i vitaminima. Od minerala najviše ima kalcija, željeza i magnezija, a od vitamina A, B6, C i K. S druge strane, ovo je niskokalorično povrće, u 100 g raštike nalazi se tek 31 kalorija.

Ona je i ljekovita jer snižava holesterol kada se redovno konzumira. Dobra je za zdravlje očiju i omogućava miran san. Sprečava pojavu hroničnih oboljenja i razvoj kancera, jača kosti i jetru, poboljšava probavu.

Ljetna sjetva

Za raštiku treba odabrati rahla, dobro drenirana zemljišta bogata humusom s blagom pH reakcijom od 6 do 6,8. Dobro uspijeva na osunčanim i polusjenovitim mjestima. Ne voli blizinu krompira ili celera.

Sjetva se obavlja tokom ljeta, u julu. Kako bi ubrzali klijanje i nicanje, sjeme potopite u vodu na 24 h. Sije se plitko, na dubini od 0,5 do 1 cm. Optimalna temperatura klijanja, nicanja i rasta se kreće između 15 i 20ºC.

Temperature iznad 29ºC tijekom rasta potaknuće formiranje sjemena.

Od sjetve do presađivanja na stalno mjesto prođe četiri do pet sedmica. Sadnice se sade u drugom dijelu avgusta. Za njihovo uzgajanje potreban je prostor. To su velike i robusne biljke koje mogu narasti do 2 m visine kada cvjetaju.

Obično se u baštama sade na razmak 50 x 50 cm. Nakon ukorjenjivanja biljke se prihranjuju. Zalijeva se kao i ostale kupusnjače. U uslovima nedovoljne vlage listovi ogrube. No, od previše vlage strada, i to zbog truljenja korijena koji nije u stanju da apsorbuje hranjive materije iz zemlje.

Kako zaštititi kupusnjače prirodnim sredstvima?

Biljkama odgovara malč, a naručito onaj od borovih iglica koji blago snižava pH zemljišta. Na kiselim tlima izbjegavajte ovakvu vrstu malča. Dobro podnosi hladnoću, a listovi su ukusniji poslije prvog mraza.

Berba listova

Listovi se beru kada dostignu dužinu od 12 do 25 cm, a još uvijek su mladi i nježni. Obavlja se poslije 70 do 80 dana od sjetve. U uslovima suše oni gube na kvaliteti. Stari listovi ogrube, postaju crvenkasti, žilavi i gorki.

Prvo se beru donji, a kako biljka raste, pomjeramo zonu berbe prema gore. Na vrhu uvijek treba da ostane dovoljno lišća koje je mlado i ishranjuje biljku. Tako joj omogućavamo da raste i formira nove listove.