Rasad koji je proizveden u kontejnerima se sadi dublje, odnosno cijeli korijen mora biti u zemlji, a rasad iz hranjivih kocki se blago utiskuje u zemlju do trećine njene visine.
Pravo je vrijeme za jesenju sjetvu zelene salate. Ovo je najčešće gajeno povrće, jer njegova proizvodnja ne zahtijeva velika ulaganja, skromnih je zahtjeva prema uslovima uspijevanja, kratke je vegetacije, dolazi na drugo mjesto, najčešće se proizvodi u plastenicima poslije skidanja paradajza, krastavca i paprike i često je pokazatelj kvaliteta zemljišta, kaže savjetodavac za povrtlarstvo Mira Miljković.
Kao pretkulture salati odgovaraju sve povrtlarske kulture koje su đubrene stajnjakom. Najbolje joj odgovaraju humusna zemljišta, dobro obezbijeđena hranivima i neutralne pH reakcije, oko 6,5 do sedam. Najčešće se gaji u jesen u plastenicima bez dodatog zagrijavanja. Rasad se proizvodi u tresetnim kockama ili kontejnerima.
"Nicanje rasada je za nekoliko dana što zavisi od uslova uspijevanja. Proizvodnja rasada traje najčešće četiri do pet sedmica kada se rasađuje na stalno mjesto. Rasad koji je proizveden u kontejnerima se sadi dublje, odnosno cijeli korijen mora biti u zemlji, a rasad iz hranjivih kocki se blago utiskuje u zemlju do trećine njene visine. Nakon sjetve do nicanja temperatura bi trebalo da se kreće od 15-18 stepeni, a nakon nicanja 10-12 stepeni", obajšnjava Miljković i dodaje da optimalna vlažnost treba da bude 60-70 posto.
Veoma se mora voditi račina o izboru sorti, jer u suprotnom salata može da procvjeta u vrijeme stvaranja glavice. Postoje zimske i proljetne.
Osnovna obrada sastoji se od prvog prolaska frezom, zatim se radi osnovno đubrenje i drugi prolazak istom mašinom. Broj prolazaka zavisi od stanja tla i sprovodimo ih dok ne postignemo mrvičastu strukturu. Osnovno đubrenje se obavlja mineralnim đubrivima formulacije 1:2:3 (na primjer 8:16:24 ili 7:14:21) u količini 150-200 kg/ha. Količine primjene đubriva najbolje je prilagoditi prethodno urađenoj analizi zemljišta.
"Prvo se prave bankovi, a zatim postavljaju sistem za navodnjavanje i malč folije. Pravljenje bankova ima višestruku ulogu: korijen se nalazi u nezbijenoj zemlji, bolja je aeracija zemljišta i ne dolazi do gušenja korijena."
Sadnja salate obavlja se na već postavljenu malč foliju u dvoredne, četvororedne i šestoredne trake. Razmak sadnje zavisi od bujnosti sorte odnosno veličine glavice tako da redni razmak može da bude 20-25 cm, a međuredni 25-30 cm. Razmak sadnje se redukuje u zavisnosti od toga da li sprovodimo jesenju ili zimsku sadnju.
Prije presađivanja rasada poželjno je obaviti navodnjavanje do 90 posto PVK (poljskog vodnog kapaciteta). Prvo navodnjavanje se sprovodi pet do sedam dana od dana presađivanja sa normom od 15 mm do 20 mm. Uz prvo navodnjavanje, radi boljeg ukorenjavanja, moguće je uraditi prihranu fosfornim đubrivima formulacije 1:3:1 ili 1:4:1 u količini od 1 kg/1.000 litara vode.
"Sljedeći intervali navodnjavanja se određuju prema stanju i potrebama biljke, a pretežno iznose svakih sedam do 10 dana sa normom navodnjavanja od 25 do 30 mm. U fazi od šest do osam listova obavlja se prihrana KAN-om ili AN-om u količini od 80 kg/ha do 120 kg/ha. Sljedeća prihrana se sprovodi po potrebi u zavisnosti od stanja biljke", savjetuje stručnjak.
Navodnjavanje je najbolje obavljati ujutru, jer je tad transpiracija najmanja. Najbolji način navodnjavanja je "kap po kap" jer omogućava uštedu vode, a i mogućnost prihrane. Navodnjavanje kišenjem se ne preporučuje u fazi kada su glavice formirane, jer dolazi do nakupljanja vode između listova glavice koje podstiče razvoj bolesti prije svega truleži.
Tagovi
Autorica
