Iz arapadžika ili sjemena? Za šta se opredijeliti u proizvodnji crnog luka?

Jedna od najznačajnijih povrtlarskih kultura bez koje se ne može zamisliti nijedna bašta u seoskom domaćinstvu je crni luk. Proizvedena direktnom sjetvom sjemena ili iz arpadžika, ova kultura ima veliki značaj u ishrani. Uglavnom se proizvodi iz arpadžika, a sam uspjeh proizvodnje zavisi od krupnoće, zdravstvenog stanja i kvaliteta čuvanja lukovica, kao i niza agrotehničkih mjera koje treba primijeniti da bi se dobio dobar kvalitet luka.

Savjetodavac za ratarstvo i povrtlarstvo Valentina Kovačević iz PSS Kragujevac ističe da zbog plitkog korijenovog sistema koji ima slabu usisnu moć arpadžik treba saditi na plodnom zemljištu dobre strukture.

"Ne podnosi suviše vlažna zemljišta, jer onda može doći do truljenja lukovica, kao ni pjeskovita i porozna koja ne zadržavaju vlagu i hraniva", kaže ona.

Obezbijediti adekvatne količine hraniva

Osnovnu obradu treba obaviti što ranije u jesen, na dubini od 30 cm. Do kraja zime treba izravnati zemljište kako bi se nakupila vlaga, a zemljište bolje pripremilo za sadnju u proljeće.

Kako dalje ističe, potrebe crnog luka za mineralnim đubrivima variraju u toku vegetacije, pa tako u periodu nicanja i obrazovanja sekundarnog stabla luk usvaja malo hraniva, dok se potrebe za hranivom povećavaju u periodu formiranja tri lista.

"Preporuka je da se obavi hemijska analiza zemljišta i da se na osnovu dobijene preporuke obavi osnovno đubrenje crnog luka", napominje Kovačević i dodaje da kalijum treba dodati u obliku kalijum sulfata, jer crni luk ima veće potrebe za sumporom.

Azotna đubriva treba unositi najkasnije do početka formiranja glavice kako ne bi došlo do smanjenja suhe materije, ali i zbog lakšeg čuvanja luka.

Sadnja u rano proljeće

"Crni luk treba saditi što ranije u proljeće, čim to vremenski uslovi dozvole. Prilikom sadnje potrebno je da temperatura zemljišta bude 2 do 3 ^oC, a sadnja se obavlja u brazdice na rastojanju 15x15 ili 20x10, ukoliko se obavlja ručno i na manjim površinama. Na većim površinama obavlja se mašinski, specijalnim sadilicama", pojašnjava naša sagovornica.

Prema njenim riječima, mašinska sadnja se obavlja na redove rastojanja 30 cm ili u trakama sa četiri do šest redova. Razmak između traka je 40 do 50 cm, između redova u traci 20 cm, a u redu 5 do 10 cm.

Navodnjavanje u početnim fazama

Kako stručnjaci savjetuju, potrebna količina arpadžika po hektaru zavisi od veličine lukovice, pa je tako za sitniji arpadžik potrebno 300 do 500 kilograma po hektaru, za srednji 500 do 800 kilograma, a za krupniji 800 do 1.000 kilograma.

Ono što se također preporučuje tokom vegetacije je okopavanje crnog luka kako bi se razbila pokorica, a pri tom se mora voditi računa da ne dođe do oštećenja lukovice. Luk ima potrebu za navodnjavanjem u početnim fazama rasta kada formira novo lišće i u periodu formiranja glavice.  

Proizvodnja iz sjemena

Pored starog, dobro poznatog načina proizvodnje luka iz arpadžika, savjetodavac za ratarstvo i povrtlarstvo Srđan Vidović iz PSS Pirot nam objašnjava kako se dobija krupna konzumna glavica crnog luka proizvodnjom iz sjemena.

Od berbe do prodaje: Mladi luk mora biti i atraktivan za oko kupca

"Ranom proljetnom sjetvom sa količinom od šest do sedam kilograma po hektaru dobro klijavog sjemena, uz uspješnu borbu protiv korovskih vrsta, bolesti i štetočina, kao i uz adekvatno đubrenje, navodnjavanje i prorjeđivanje dobija se usjev koji može da donese prinos gotovo kao i onaj proizveden iz arpadžika", ističe Vidović.

Ističe da je razlika samo u gustini usjeva, pa u ovom slučaju biljka ima prostora, svjetlosti i hrane da formira glavicu. Također, napominje, ovakav vid proizvodnje se uvijek mora planirati u uslovima navodnjavanja. U protivnom, ukoliko nastupi period dugotrajne suše, može doći do značajnog smanjenja prinosa.