• Uzgoj paprike
  • 21.03.2021. 12:00

I pored velikog potencijala, domaća proizvodnja paprike nije konkurentna: Koji su razlozi?

Za intenzivnu proizvodnju i ostvarenje visokih i stabilnih prinosa, potrebni su plastenici i staklenici, koji nisu baš ni jeftini pa je to jedna od otežavajućih okolnosti za domaće poljoprivrednike.

Foto: Bigstockphoto/Milanika
  • 550
  • 395
  • 2

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za poljoprivrednu proizvodnju, kao i za sektor prerade hrane zbog brojnih odgovarajućih uslova. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RS, neki od njih su preko 1,5 milion hektara obradivog, plodnog, zemljišta, kvalitetna voda, povoljna klima. Veći dio tla u sebi ne sadrži ostatke mineralnih đubriva i nije česta praksa upotrebe hemijskih sredstava za zaštitu bilja. 

Pored navedenog, u našoj zemlji postoji duga tradicija agrarnog sektora, ali i iskusna i sposobna radna snaga. Svi ovi faktori kreiraju optimalnu sredinu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća, uz postojanje mogućnosti berbe par puta godišnje. 

Mogućnost uzgoja čitave godine

Kada je riječ o proizvodnji paprike, ona se na prostoru BiH odvija u dva lokalno različita klimatska areala. Prvi je područje Hercegovine, sa mediteranskom klimom, a drugi je Bosna i umjereno kontinentalni uslovi. Kako su u pitanju različiti agroklimatski faktori, uzgoj pomenutog povrća moguć je tokom čitave godine, odnosno, tokom proljeća i za vrijeme ljeta. 

Ona rana, babura, uzgaja se u Hercegovini, na otvorenom polju, ali i u staklenicima i plastenicima. Berba u zaštićenom prostoru počinje početkom četvrtog mjeseca dok je na otvorenom polju nešto kasnija, odnosno, krajem maja. U uslovima kontinentalnih predjela, berba u zatvorenim objektima kreće krajem petog, a na otvorenom u šestom mjesecu. 

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodne površine pod ovim povrćem su na oko 3.600 hektara, a najveći broj uzgajivača koncentrisan je u Republici Srpskoj, više od 200 registrovanih proizvođača. U strukturi proizvodnje zastupljene su razne sorte i tipovi. Tako imamo babure, paradajz paprike, roge i šipke, za svježu upotrebu, kao i one za preradu.

Prije desetak godina, domaći prerađivački kapaciteti uspjeli su otkupljivati i preraditi dio uroda paprike kako za domaće, tako i za strano tržište. Kako saznajemo od Velibora Trifkovića, rukovodioca USAID projekta razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II), s obzirom na veliku nezaposlenost kod nas proizvodnja ovog usjeva može biti atraktivna za gazdinstva koja raspolažu malim površinama poljoprivrednog zemljišta.

"Ukupan obim proizvodnje paprike, na nivou čitave države u prosjeku iznosi 37.518 tona i sa prosječnim prinosom nešto većim od 10 t/ha. Zbog loših finansijskih rezultata i nekonkurentnosti farmeri su nemotivisani za ovu proizvodnju i pored njenog značaja i nezadovoljene domaće tražnje koju podmirujemo iz uvoza", navodi Trifković. 

Zašto su nam prinosi niski?

U poređenju sa razvijenim zemljama, prinosi su niski, a uzroke za to treba tražiti u nedovoljnom nivou primjene savremenih tehnologija, ekstenzivnom tipu uzgoja, nekvalitetnom sjemenu, odsutstvu navodnjavanja i brojnim drugim.

Da perspektiva uzgoja nije sjajna, ocjenjuju i sami proizvođači. Kako saznajemo od Asada Jeleškovića, proizvođača paprike iz Sarajeva, postoje dvije grupe uzgajivača: oni koji proizvode na malim površinama od 100 - 500 kvadrata i koji imaju manje problema, obzirom da najveći dio proizvodnje plasiraju na lokalnom tržištu odnosno u komšiluku i eventualno na tržnici.

"U ovu grupu spadam i ja. Druga priča su veliki povrtlari kojih je sve manje. Oni imaju preko 500 kvadrata zaštićenog prostora i susreću se sa većim problemima jer imaju značajniju proizvodnju", zaključuje Jelešković, dodajući da s obzirom na prekomjerni uvoz ove, ali i drugih povrtnica, kao i nedostatak prerađivačkih kapaciteta, osuđeni su na tešku utakmicu, u kojoj u startu gube 0:1.

Domaća tehnologija proizvodnje nije zahtjevna

On papriku uzgaja na nekih 150 kvadratnih metara i sve proizvedene količine su namijenjene lokalnom tržištu. Kako kaže, ljudi su prepoznali kvalitet, svježe povrće pa sve proda na malo, po cijeni od 2- 3 KM/kg.

"Njena proizvodnja u Hercegovini, zbog klimatskih faktora, odnosno, ranijeg dozrijevanja u ovom klimatu i ranijeg dospijevanja, ostvaruje bolju cijenu", priča nam ovaj uzgajvač, dodajući da se uzgoj na otvorenom, koji dominira u Semberiji, odvija na znatno većim površinama jer je ova paprika uglavnom namijenjena za prerađivačke kapacitete, odnosno, za dalju preradu. 

Tražnja se često nadomjesti uvozom (Foto: A. Jelešković)

Ova kultura traži plodna, rastresita i ne previše teška i hladna tla. Osim toga zahtijeva veliku količinu vode, pogotovo u ljetnom periodu te je proizvodnja bez sistema navodnjavanja skoro i nemoguća. Dalje, riječ je o termofilnoj biljci koja voli toplotu i izuzetno je osjetljiva na hladnoću i kasne proljetne mrazove.

Uzgoj paprike na otvorenom: Na što posebno treba paziti?

Prema riječima Jeleškovića, ako govorimo o intenzivnom uzgoju u zaštićenom prostoru, gaji se prvenstveno uz potporu (kanap), oko kojeg se stabljika obavija u cjelokupnom procesu rasta i razvoja tako da tehnologija nije kompleksna. 

Osnovna gnojidba, ali i prihrana

U ovom  procesu obično se jedna biljka gaji na dva stabla koji se ostavljaju nakon prvog grananja te se adekvatnom rezidbom taj sistem održava cijeli period razvića, odnosno vegetacije. Zavisno od sortimenta, u ovom tipu uzgoja, stabljike paprike mogu izrasti i do dva metra visine. Naravno, odgovarajuća zaštita usjeva u toku vegetacije je neophodna, a kao posebne opasnosti izdvajaju se tripsi, bijela leptirasta uš i trulež plodova. 

"Odgovarajuća zaštita i ishrana je neophodna za uspješnu proizvodnju i visoke prinose. Osim osnovne gnojidbe, koja podrazumijeva unošenje organskih hranjiva u pripremi zemljišta, jako je bitna i kasnija prihrana koja se vrši isključivo vodotopivim i folijarnim đubrivima". 

Ovdje je posebno naglašen značaj kalcija u ishrani jer se kasnije njegov nedostatak manifestuje kroz pojavu vršne truleži na plodovima te je tada problem nemoguće riješiti. Zato se kalcij i dodaje povremeno u cijelom periodu cvjetanja biljke.

Dakle, za njenu intenzivnu proizvodnju i ostvarenje visokih i stabilnih prinosa potrebni su plastenici i staklenici, koji nisu baš ni jeftini pa je to jedna od otežavajućih okolnosti za poljoprivrednike. Zaštićeni objekti posebno dolaze do izražaja zbog usitnjenosti parcela i nedostatka adekvatne radne snage tako da je plastenički uzgoj paprike budućnost ove proizvodnje i to sa manjim površinama na poljoprivrednim gazdinstvima, odnosno, do 500 metara kvadratnih.

Tricolor za svježu potrošnju

Kada su sorte paprike u pitanju, prvenstveno su uslovljene namjenom, tačnije da li ide u preradu ili za potrošnju u svježem stanju. "Naravno, hibridi F1 su dominantni i oni imaju prednost u odnosu na sorte zbog niza benefita kao što su intenzivni razvoj usjeva ili otpornost na određene viruse i gljivice i slično", objašnjava nam ovaj povrtlar, inače i stručnjak za poljoprivrednu proizvodnju. U domenu paprika babura ističu se hibridi Idil, Bibic, Vedrana, a od crvenih roga tu je dominantan hibrid Kaptur U posljednje vrijeme sve više se uzgajaju paprike Tricolor namijenjene svježoj upotrebi, izuzetno mesnate i dekorativne.

Prema njegovom mišljenju, po pitanju radne snage definitivno imamo problem koji će u narednom periodu biti izraženiji zbog odlaska ljudi izvan granica naše zemlje, kao uostalom i u svim drugim granama privrede.

Sličnog mišljenja je i poljoprivrednik iz Semberije, Ljubo Avramović, koji ima 27 malih plastenika, po 100 kvadrata, u Obudovcu, nedaleko Šamca.

Kod nas se isplati uzgajati samo ranu papriku (Foto: Depositphotos/svetas)

"Prošle godine imao sam oko 26 do 30 tona paprike na svojim oranicama. Prezadovoljan sam postignutim rezultatima. Što se radne snage tiče, jako je teška situacija", zaključuje Avramović.

Iz vlastitog iskustva kaže da se isplati uzgajati samo ranu papriku, poput recimo Bibic, Salana, Hetvezer. Kod nas se ona najviše uzgaja, dodaje, u Posavini, Lijevče polju i djelimično u Hercegovini.

"Smatram da se naša paprika uopšte ne izvozi, mi samo uvozimo ono što možemo i sami proizvesti", zaključuje ovaj semberski poljoprivrednik.


Tagovi

Uzgoj paprike Potencijal Berba Radna snga Velibor Trifković Asad Jelašković Rane sorte Lokalno tržište Prerada Plastenik


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.


Partner