Fitosanitarne mjere u plasteniku - svakako ih obavite

Za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju bila ona konvencionalna ili organska i bila ona intnezivna ili ekstenzivna vezuju nas i odgovarajuće fitosanitarne mjere koje moraju biti na veoma visokom nivou. Često toga poljoprivredni proizvođači nisu ni svjesni stoga je potrebno probuditi svijest o higijeni  u poljoprivrednoj proizvodnji.

Mnogi standardi nas vezuju za fitosanitarne mjere.  U slučaju da ne zadovoljava standard,  proizvod ne može dobiti određeni certifikat i kao takav nije konkurentan naročito na inostranom tržištu.

Dezinfekcija konstrukcije, alata i pomoćnog materijala

Za uspješnu proizvodnju u plastenicima neophodno je održavati čistoću objekta i okoline. To podrazumijeva  dezinfekciju konstrukcije, alata i drugog pomoćnog materijala naročito ako je prethodne proizvodne sezone dolazilo do određenih zaraza na biljkama. Nakon svake proizvodnje potrebno je biljne ostatke ukloniti iz plastenika kako bi se spriječilo širenje bolesti i štetočina.

Dezinfekcija se može obaviti primjerice s 10% rastvorom varikine gdje se nakon prskanja plastenik zatvori 24 h kako bi dezinfekcija bila što efikasnija i potpuna. Zatim se za dezinfekciju može koristiti plavi kamen i sumporne trake.  Treba naglasiti da prilikom korištenja plavog kamena ili modre galice te ostalih preparata na bazi bakra treba zaštiti sve metalne dijelove u plasteniku jer u protivnom dolazi do korozije.

Prilikom palenja sumpornih traka oslobađa se SO2  kojim se vrši dezinfekcija zatvorenog prostora u roku 24 h, ali je potrebno plastenik ostaviti i duže zatvorenim (par dana) tek nakon toga plastenik otvoriti i prozračiti. Dezinfekcija na ovaj način se vrši u periodu mirovanja kada se gajene biljke ne nalaze u  plasteniku.

Čišćenje oko plastenika i ponašanje u plasteniku

Prostor oko plastenika mora biti čist od korova, čvrstog i tečnog otpada. Preporučuje se korov oko plastenika uništavati mehanički, kultiviranjem ili plijevljenjem. Svi zaposleni koji rade u plasteniku strogo moraju voditi računa o ličnoj higijeni ruku i higijeni odjeće jer to može dovesti do pojave nekih patogena koji izazivaju pojavu zaraze na biljkama. Takođe nikako ne ulaziti sa cigarom u plastenik. Pušenje duvana je strogo zabranjeno jer se na taj način može prenijeti virusna oboljenja na gajene biljke. Takođe je bitno voditi računa o čistoći alata i pribora koji se koristi u plasteniku.

Dezinfekcija zemljišta

Dezinfekcija zemljišta je jedna od najvažnijih i osnovnih fitosanitarnih mjera kojom se uništavaju paraziti, insekti, nematode i sjeme korovskih biljaka. Dezinfekcija se uspješno obavlja primjenom visoke temperature 80 – 120 °C (pregrijanom vodenom parom ili solarizacijom) i hemijskim preparatima Basamid granulatom na bazi aktivne materije dazomet (97,0%). Preporučuje se Basamid granulat ne koristiti pri visokim temperaturama jer suviše brzo dolazi do njegove razgradnje i na taj način dezinfekcija je nepotpuna. Samo bolje snadbjeveni agro - centri imaju u ponudi Basamid granulat.

Često se poljoprivredni proizvođači u nepronalasku ovog preparata, a iz zbog njegove visoke cijene i velikog pakovanja odlučuju za djelimičnu dezinfekciju zemljišta koristeći zemljišne insekticide kojima uništavaju samo prezimljujuće oblike insekata u toku mirovanja. Neki od tih preparata su: Galation super (Galenika Fitofarmacija), Radar (Galenika Fitofarmacija), Force (Singenta), Dursban (Chromos Agro) itd.

Anaerobna dezinfekcija zemljišta

Novija metoda tzv. anaerobna dezinfekcija zemljišta otkrivena je krajem 90-tih  godina u Japanu i Holandiji i naučnici je još istražuju. Anaerobna dezinfekcija zemljišta je biološka metoda koja se bazira na anaerobnim uslovima  pogodnim za mikroorganizme koji kontrolišu prezimljujuće oblike štetočina u zemljištu, te bolesti i korove. Stvaranje anaerobnih uslova može se sprovesti na više načina:

• unošenjem lako razgradljivog izvora ugljenika, kao što je postrni usjev ili organska supstanca inkorporirana u zemljište, ova metoda se još naziva gasovanje CO2  i sama upotreba stajnjaka pri proizvodnji povrća povećava koncentraciju CO2 u vazduhu unutar plastenika;
• prekrivanje zemljišta plastičnom folijom kako bi se održala vlaga iznad kapaciteta zemljišta, malčiranje ima za cilj sprečavanje  razvoja korova, smanjenje aktivnosti insekata, smanjenje gubitka vlage i očuvanja strukture tla;
• navodnjavanje zemljišta do zasićenja  kako bi se stvorili anaerobni uslovi.

Tokom ovih procesa anaerobni razgrađivači koriste dodatni ugljenik koje koriste organske kiseline štetne za patogene.

Foto: Bigstockphoto/Alis Photo Danijela Plavšić