Evo kada je pravi trenutak za suzbijanje krompirove zlatice

Jedna od ekonomski najznačajnijih štetočina krompira, ali i drugih biljnih vrsta iz familije Solanaceae, uključujući plavi patlidžan i paradajz je krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata). Potiče iz Sjeverne Amerike, a na našim prostorima se pojavila tek nakon Drugog svjetskog rata. Danas je gotovo nemoguće gajiti krompir bez njenog suzbijanja, što značajno povećava troškove proizvodnje i utiče na prinos.

Već položile jaja

Usjevi krompira se, u zavisnosti od vremena sjetve i sortimenta nalaze u različitim fazama razvoja. Biljke iz ranijih rokova, namijenjene za ljetnu proizvodnju, uglavnom su u fenofazi intenzivnog porasta cime i početka zatvaranja redova, dok se usjevi namijenjeni jesenjoj proizvodnji nalaze u fazi nicanja. Vizuelnim pregledom parcela može se uočiti prisustvo odraslih jedinki i položenih jaja krompirove zlatice.

Odrasli insekti ove štetočine su prepoznatljivi po žuto-narandžastom tijelu veličine oko jednog centimetra na kome se nalazi deset uzdužnih, crnih pruga. Prezimljavaju u zemljištu, na parcelama gdje se gajio krompir prethodnih godina, najčešće na dubini od 10 do 30 centimetara. Na proljeće, kada se poveća temperatura zemljišta iznad 12 stepeni, imago izlazi na površinu i odmah počinje da se hrani novoformiranom lisnom masom.

Larve prave najveću štetu

Poslije kopulacije polaže jaja u grupama, na naličju lista krompira. Jaja krompirove zlatice su žute boje, veličine jedan milimetar. U periodu od pet do 15 dana nakon polaganja jaja, pile se crvenkasto-braon larve koje kasnije postaju narandžaste sa dva reda tamnosmeđih mrlja na obje strane tijela. Upravo one mogu da naprave najveću štetu, jer su najaktivnije i proždrljivo se hrane listovima krompira. Ukoliko se ne odreaguje na vrijeme mogu potpuno da unište lisnu masu što direktno utiče na prinos krtola.

U našim agroekološkim uslovima, ova štetočina ima dvije generacije godišnje. Druga generacija se najčešće javlja tokom ljeta, a imaga te generacije već krajem avgusta odlaze u zemljište na prezimljavanje.

S obzirom na to da je krompirova zlatica vremenom postala rezistentna na određene hemijske preparate, preporučuje se čitav niz agrotehničkih, bioloških i hemijskih mjera kako bi se ova štetna vrsta na vrijeme i adekvatno suzbila.

Mjere suzbijanja

Jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera je svakako poštovanje plodoreda, jer ukoliko krompir godinama gajimo na istoj parceli, velika je mogućnost da će se zlatica javljati svake godine. Kako bi se prekinuo ciklus razmnožavanja najbolje je nakon krompira posijati ozima strna žita, kukuruz ili neku mahunarku. Bijeli i crni luk su takođe dobri predusjevi, jer djeluju repelentno na krompirovu zlaticu.

Krompiru prijete plamenjača, crna pjegavost i zlatice - evo kako ga zaštititi od propadanja

Mehaničko uklanjanje odraslih insekata ili skidanje jaja sa naličja lista je svakako moguće na manjim parcelama ili u baštama na okućnici. Na većim površinama koriste se specijalne priključne mašine koje rade na principu usisavanja.

Kada je riječ o hemijskim mjerama borbe, u cilju suzbijanja ove štetočine koriste se insekticidi na bazi sljedećih aktivnih materija: acetamiprid, metaflumizon, hlorantraniprol.

Primjena hemijskih sredstava preporučuje se kada je prisutno 20 larvi po biljci ili 20% oštećenja na lisnoj masi.

Poljoprivrednim proizvođačima se svakako preporučuje redovan obilazak i pregled usjeva kako bi se na vrijeme odreagovalo primjenom neke od navedenih mjera.