Proizvodni kapaciteti obuhvataju više od 10 hektara plasteničke i 100ha kooperantske proizvodnje. Više od 85% proizvoda izvoze u inostranstvo, a ostatak plasiraju na domaće tržište.
Jedan od najpoznatijih otkupljivača voća i povrća u Bosni i Hercegovini je firma "ESOF doo" iz Donjeg Vakufa. Osnovali su je 2013. godine Semin Bašić i Enver Avdić, prijatelji iz studentskih dana provedenih u Maleziji. Iako je Semin diplomirao Islamsko bankarstvo i finansije, te radio kao direktor banke, odlučio je napustiti kancelarijski posao i uložiti sredstva u organsku proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru.
Osnovna djelatnost firme je proizvodnja, otkup i prerada voća i povrća. Postavljajući visoke standarde proizvodnje, odgovornosti u poslovanju, integriteta i profesionalnosti, za veoma kratak period postali su jedan od lidera u segmentu uzgoja u zastićenim prostorima i razvoju kooperativne proizvodnje u našoj zemlji.
"Naša misija je podstaći i promovisati prirodan i zdrav uzgoj, kao i optimalno korištenje ograničenih prirodnih resursa u BiH. Firma je prvenstveno osnovana radi proizvodnje voća i povrća. Od 85-95% naših proizvoda izvozimo, a radimo i za velike lance trgovina u inostranstvu", za Agroklub priča Semin Bašić, dodajući kako ostatak proizvedene robe plasiraju u njihove trgovine u Sarajevu, Zenici i Donjem Vakufu.
Infrastrukturni kapaciteti firme su na zavidnom nivou. Plastenička proizvodnja odvija se na deset hektara, otvoreni plantažni uzgoj na 25ha, logistički centar pakovanja i prerade prostire se na 6.000 m2, a tu su i kapaciteti skladištenja od 4.000 tona.
Tehnološka opremljenost im je takođe na najvišem mogućem nivou, što obezbjeđuje konkurentnost plasmana na svjetskom tržištu i održivost lanca dostave kupcima. Proces prozvodnje, otkupa, prerade i pakovanja precizno je definisan u kontekstu savremenih pravila organizacije, te međunarodnih standarda u oblasti uzgoja i prerade hrane. Sistem kontrole i kvalitete u ovoj kompaniji je od izuzetnog značaja, kontinuirano se prati, a baziran je na implementaciji Pravila i procedura certifikata kao što su: Global GAP i International Food Standards (IFS) certifikat.
"Bavimo se i otkupom maline. Imamo hladnjaču kapaciteta 2.000 tona za smrznuti i 1.700t za svježi program. S ponosom mogu reći da zapošljavamo od 70 ljudi van sezone i 150 u njoj, imamo 13 najedukovanijih kadrova u zemlji. Većinom su to mladi ljudi, najstariji ima 44 godine", ističe naš sagovornik.
Logistički centar ESOF-a nalazi se u vlastitom poslovno-proizvodnom prostoru, u općini Donji Vakuf. Centar je smješten u objektu površine 12.000 m2 sa pripadajućim zemljištem od 26.000m2 i posjeduje kompletnu infrastrukturu. Unutar njega instalirana je i najsavremenija tehnološka i procesna oprema.
Kako kaže, vrijednost firme procjenjuje se na preko 15 miliona KM, a sama oprema koštala ih je oko 8 miliona KM. Sada planiraju postavljanje solarnih panela na krov Centra, kako bi smanjili troškove jer hladnjače troše puno struje.
U svrhu vlastite proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, investirali su u izgradnju Regionalnog centra za proizvodnju koji se nalazi u Općini Donji Vakuf. Pored njega, ESOF upravlja i Centrom za proizvodnju u Općini Bugojno na površini od pet hektara u zaštićenom prostoru i 15ha na otvorenom polju. U svojim plastenicima trenutno uzgajaju špinat, blitvu, salatu, rotkvu, karfiol, brokulu i mladi luk. Papriku, paradajz, patlidžan, tikvice i maline izvoze u Njemačku, Holandiju, Tursku i Srbiju dok ostale proizode prodaju na domaćem tržištu.
Posebne odlike okruženja gdje se odvija uzgoj su čistoća zraka, ugodan prirodni ambijent i čista voda. Regionalni centar proizvodnje je prvi ovog tipa i najveće središte plasteničkog uzgoja u BiH. Danas, Predstavlja model za razvoj i drugih sličnih, kako u našoj, tako i u zemljama regiona.
"Smatramo da naša sredina obiluje čistom vodom i zdravim zrakom, bez željeznica, autoputa i velikih zagađivača pa to trebamo iskoristiti kako bi proizveli zdravu i kvalitetnu hranu", smatra Bašić, naglašavajući kako žele potaknuti poljoprivrednike gornjevrbaske regije na veću proizvodnju, te im ponuditi siguran otkup maline, kupusa, hokaido tikve i ostalog povrća.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Naila Čaušević
Sunce prži plodove: Evo kako spriječiti opekotine paradajza i paprike
Krastavac je gorak, na paprici i paradajzu se javila vršna trulež - rješenje je očigledno
Paradajz: Vršna trulež nije zbog nedostatka kalcijuma, a višak kalijuma nije dobar
Vrijeme je za drugu turu krastavca u plasteniku: Kako produžiti berbu do prvih mrazeva?
