Čarobni grah - sve što niste, a oduvijek ste željeli znati o kralju mahunarki

Kada sam bio mali, jedna od najdražih slikovnica bila mi je Jack i stabljika graha. Priča koju je u danas najpoznatijem obliku 1890. godine zapisao engleski folklorist Joseph Jacobs. U njoj dječak mijenja kravu za nekoliko zrna čarobnog graha, iz kojih preko noći izraste golema stabljika koja seže do neba i vodi ga u divovski svijet iznad oblaka.

No, to nije potpuno nasumična maštarija: penjačke sorte poput Blue Lake, Kentucky Wonder i Scarlet Runner mogu narasti nekoliko metara u visinu, omatajući se oko potpore, pa prizor biljke koja se uspinje visoko prema nebu i nije toliko daleko od stvarnosti.

Od historije do uzgoja

Grah je jedna od rijetkih važnih prehrambenih biljaka koje su ljudi neovisno pripitomili na dva područja Amerike, u Andama i Mezoamerici. U genetskim bankama danas se čuva gotovo 117.000 uzoraka različitih vrsta roda Phaseolus, među kojima 86 posto čini obični grah.

Grah - hranitelj naroda od davnina do danas

Može biti crn, bijel, crven, žut, ljubičast ili prošaran, a upravo je raznolikost boje, oblika i uzorka sjemena jedan od pokazatelja njegove goleme genetske raznolikosti. Sam ne može vezati atmosferski azot, nego mu u tome pomažu bakterije koje žive u kvržicama na korijenu. Zajedno s kukuruzom i tikvom čini poznatu poljoprivrednu kombinaciju "tri sestre", u kojoj kukuruz služi kao prirodna potpora, dok mahunarka doprinosi snabdijevanju sistema azotom.

Monografija "Čarobni grah" opsežno je stručno i naučno djelo posvećeno problematici uzgoja, genetike, botanike i primjene graha (Phaseolus vulgaris L.). Knjigu potpisuje četvero stručnjaka s Agronomskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu - prof. dr. sc. Klaudija Carović-Stanko, prof. dr. sc. Jerko Gunjača, izv. prof. dr. sc. Boris Lazarević te doc. dr. sc. Monika Vidak. Objavljena 2022. godine, ova knjiga donosi sintezu dugogodišnjih naučnih istraživanja autora i terenskih ogleda uz bogat pregled domaće i svjetske stručne literature.

Osam tematskih cjelina

Sadržajno, materijal je podijeljen u osam tematskih poglavlja koja sistemski pokrivaju sve faze životnog ciklusa i proizvodnje ove poljoprivredne kulture.

Historija i genetika vrste obrađene su kroz prikaz njenog nastanka u dva primarna genska bazena - srednjoameričkom i andskom. Autori se bave procesima udomaćenja i geografskog širenja, analizom tipova fazeolina, ali i tradicijskim kultivarima poput "Kukuruzara", "'Trešnjevca", "Biserka", "Zelenčeca" te "Dana i noći", koji čine ključni dio domaće genetske raznolikosti.

Slijedi detaljan prikaz same biljke i njenog razvoja. Opisana su morfološka svojstva i tipovi rasta, od determiniranih grmolikih oblika do nedeterminiranih visokih penjačica, kao i struktura korijenskog sustava, lista, cvijeta, mahune i sjemena. Razvoj usjeva prikazan je hronološki, od klijanja do zriobe.

Kako umjetna inteligencija mijenja poljoprivredu, od korova i bolesti do stočarstva

Praktični dio knjige donosi tehnologiju uzgoja, od certifikacije i odabira sjemena do pripreme tla, sjetve, klimatskih uvjeta i mineralne ishrane biljaka. Posebna pažnja posvećena je upravljanju usjevom tokom vegetacije, uključujući režime navodnjavanja u osjetljivim fazama cvatnje, najvažnije gljivične i bakterijske bolesti, virusne infekcije i štetočine u tlu i na biljci. Obrađene su i mjere suzbijanja korova, fiziološki poremećaji te postupci berbe i žetve suhog zrna i mahuna.

Posebno poglavlje posvećeno je specifičnostima ekološke i organske proizvodnje. Objašnjena su pravila odabira parcela, ključna uloga plodoreda u smanjenju infekcijskog potencijala bolesti te primjena dopuštenih sredstava za zaštitu i ishranu usjeva u skladu s normama Evropske unije.

Ekološki uzgoj i prehrambena vrijednost

Velik prostor dobila je i prehrambena vrijednost. Kroz opsežne tablične i tekstualne prikaze analiziran je hemijski sastav suhe tvari, udio visokokvalitetnih proteina, ugljikohidrata, minerala (kalcija, željeza, magnezija, fosfora, kalija) i vitamina, kao i bioaktivnih tvari te antioksidansa. Opisana su i ljekovita svojstva, utjecaj na regulaciju tjelesne mase te prisutnost antinutritivnih tvari, poput fitinske kiseline i inhibitora proteaza, kao i načini njihove neutralizacije termičkom obradom.

Na kraju se tematika širi i izvan običnog graha. Osmo poglavlje donosi botanički i uzgojni prikaz ostalih kultiviranih vrsta iz roda Phaseolus - lima graha (Phaseolus lunatus), crvenog graha (Phaseolus coccineus), oštrolisnog ili tepari graha (Phaseolus acutifolius) te grmolikog ili godišnjeg graha (Phaseolus dumosus).

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor