Bijeli luk kao dobar i loš susjed

Bijeli luk je fantastična biljka. Ne samo da ćete imati povrtnu vrstu za jelo već je odličan kao zaštita za većinu biljnih vrsta koje uzgajamo. Prirodni je biostimulans koji povećava imunitet biljaka i prinos, odlikuje se antibakterijskim i antifungicidnim djelovanjem i štiti biljke od napada štetočina.

Njegov jaki miris odbija većinu štetočina, ali se može koristiti i kao sredstvo za privlačenje oprašivača. Izuzetno je efikasan u baštama, voćnjacima, ali i na većim površinama kada se ispoštuju određeni zahtjevi.

Kako povrće reaguje?

Lisnate kulture odlično reaguju na njegovo prisustvo. Imaju plitak korijen koji ne smeta razvoju glavica, ne takmiči se za iste hranjive materije. Odaberite sorte zelene salate koje formiraju manje glavice ili ih uopšte ne formiraju, jer neće zauzimati prostor i blokirati svjetlost. Rukola i špinat će odlično rasti. Špinat će spriječiti rast korova tokom zime.

Kupusnjače imaju koristi od bijelog luka. On im poboljšava okus, posebno brokule, i štiti od velikog broja štetočina. Biljke su otpornije i manje dolazi do pojave oboljenja. Međutim, glavice luka će biti sitnije.

Koje biljke štite usjev krompira?

Od davnina se sadi zajedno s mrkvom ili kao predusjev mrkve. On čisti zemljište od većine štetočina korijena. Posađeni zajedno međusobno se štite, ali je odlična i sadnja na susjednim gredicama ili poljima. Luk čuva mrkvu od mrkvine muhe, a mrkva njega od lukove muhe. Odlično djeluje na celer i pastrnak koji pate od napada korijenskih crva. U ovom slučaju luk svojim djelovanjem smanjuje brojnost štetočina.

Odlično se pokazao i kada su u pitanju krompir i paradajz. Njih štiti od pojave plamenjače, ali i raznih štetočina. Paradajz će manje da napadaju lisne uši, bijele mušice i grinje, a plodovi će biti ukusniji. Glavice luka će biti krupnije. Najbolji efekat se postiže kada se uzgajaju na udaljenosti od pola metra, na susjednim gredicama, ili u naizmjeničnim poljima. Kod krompira će svojim mirisom djelovati protiv krompirove zlatice. Može da smanji napad i brojnost. Isti efekat će imati i kada je u pitanju patlidžan.

Cikla neće oduzimati hraniva luku, a on će je štiti od gljivičnih infekcija, odbijaće muhu i puževe. Bez obzira o kojim paprikama je riječ, slatkim ili ljutim, one obožavaju bijeli luk. Može se koristiti u plodoredu, uporedo uzgajati. Paprikama najbolje odgovara primjena pripravka.

Krastavci su specifični i njihova reakcija zavisi od sorte ili hibrida. U većini slučajeva taj učinak je pozitivan.

Voće i ljekovito bilje

Najbolji je kao pratilac voćarskih kultura zbog antifungalnih osobina, sprečava pojavu krastavosti na jabuci, smanjuje kovrdžavost lista breskve. Većinu voćaka štiti od napada lisnih ušiju, grinja, mrava, puževa i drugih štetnih insekata. Svojim mirisom tjera zečeve i srne.

Izuzetan je kada su u pitanju jagode, jer ih štit od štetočina i od bolesti, posebno od botritisa (truleži). Međutim, problem je što će glavice ostati male. Najbolje je da se uzgaja prije jagoda kako bi očistio zemljište.

Bobičastim kulturama, malini i kupini odgovara njegovo prisustvo. Smanjuje brojnost insekata, posebno mrava. Ima osobinu da umanjuje rast maline. Tjera lisne uši i grinje od ribizle.

Vinova loza će biti zaštićena od štetočina, a pojava plamenjače će biti sporija što vam daje vremena da je zaštitite. Glavice će biti manje.

Odličan je posađen pored ruže, jer je štiti od štetočina i gljivičnih oboljenja.

Jari bijeli luk - kada i kako ga posaditi?

Od ljekovitog bilja najbolje se slaže s kamilicom, rutom, hajdučkom travom, čubrom, koprom, estragonom. Kamilica i ruta štite bijeli luk i poboljšavaju njegov okus, a on njih štiti od lisnih ušiju i drugih štetočina. Estragon pozitivno djeluje na krupnoću glavica.

Posađen zajedno s nevenom daje "baštensku ogradu" koja predstavlja prirodnu barijeru za većinu štetočina i tako sprečava njihovo naseljavanje u unutrašnjost bašte. Neven ga štiti od lukove muhe.

Ko ne voli bijeli luk?

Mnogim biljkama odgovara u pratećoj sadnji, ali ima i onih kojima on ne odgovara. Sve mahunarke (grašak, pasulj) ne reaguju dobro na blizinu bijelog luka. Njih je potrebno saditi što dalje, jer će formirati manje cvjetova i urod će biti slabiji. To se dešava zbog nakupljanja sumpora.

Crveni luk i kozjak se obično sade pored bijelog luka. Pošto su srodnici napadaju ih iste štetočine i obolijevaju od istih bolesti. Zbog tog razloga se ne preporučuje sadnja na susjednim gredicama. Takođe, potrebno je poštovati plodored i ne saditi pripadnike porodice lukova iz godine u godinu na istoj parceli ili gredici.