Dvije gljivice izazivaju ovo opasno oboljenje koje može da uništi usjev. Kako možemo spriječiti pojavu infekcije i zaštititi salatu?
Bijela trulež salate je izuzetno često oboljenje koje se može javiti u plasteničkoj proizvodnji, ali i na onoj koja se uzgaja na otvorenom. Naročito je opasna kada se javi na sjemenskom usjevu.
Dvije su vrste gljivica koje ga izazivaju: Sclerotinia sclerotiorum i Sclerotinia minor. Prva se javlja na velikom broju biljnih vrsta i česta je u povrtnjacima ili parcelama gdje se uzgaja povrće. Druga se javlja samo na salati, radiču, karfiolu, paprici, bosiljku i mahunarkama. Njihovom razvoju pogoduje vlažno okruženje i niže temperature. Takvu situaciju imamo u plastenicima gdje nema zaštite od kapanja. Na otvorenom je oboljenje često kada je proljeće kišovito. Razvoju i širenju pogoduje odsustvo ili slaba ventilacija, odnosno provjetravanje. Lišće salate koje leži na mokroj zemlji će lakše da se zarazi.
Simptomi su gotovo identični. Obe gljivice izazivaju uvenuće listova salate. Zaraza se prvo primjećuje na onima koji leže na zemlji ili oko korijenovog vrata. Zaraženo tkivo mijenja boju, postaje smeđe i mekano. Zaraza se širi od vanjskih listova i zahvata cijelu biljku koja propada. Glavice se lako odvajaju od korijena, a biljke imaju karakterističan miris truleži.
Na donjoj strani oboljelih formira se bjeličasta micelija, a kasnije su vidljive sklerocije koje gljiva formira. Gljivica Sclerotinia sclerotiorum ostvaruje infekciju i na vršnim listovima, jer vjetar raznosi njene spore.
U suzbijanju oboljenja preventivne mjere su veoma važne. Usjevu treba osigurati dobru ventilaciju, izloženost Suncu. U plastenicima spriječiti preveliku vlažnost koja je rezultat kapanja. Redovno uklanjajte korovske biljke, jer one povećavaju vlažnost i onemogućavaju brzo sušenje površine biljaka i zemljišta.
Salatu uzgajati na dobro dreniranom zemljištu ili uzdignutim gredicama. Malčirajte površinu kako bi spriječili polijeganje listova na vlažnu zemlji. Izbjegavate zalijevanje koje obilno kvasi biljke.
Poštujte plodored. Na parcelama gdje se gljivice pojave sljedeće tri do četiri godine uzgajajte žitarice ili druge kulture koje ne mogu biti inficirane i koje će doprinijeti smanjenju populacije gljivica.
Uklanjajte biljne ostatke, jer parazitna gljivica prezimljava u zaraženim ostacima. Plastenike je potrebno dezinfikovati poslije iznošenja zaraženih biljaka.
Kod primjene fungicida odabrati preparate koji imaju veoma kratku karencu. Oni se nanose u osnovu mladih biljaka, ali postoje i prirodni načini suzbijanja ovog oboljenja.
Proizvodnja salate u staklenicima i plastenicima - u tlu i supstratu
Dodavanje komposta smanjuje pojavu oboljenja iz zemljišta. Obim preživljavanja ove gljivice se može spriječiti dodavanjem stajnjaka koji predstavlja mješavinu slame, konjskog urina i balege ili đubriva od živine koji pomiješamo sa sijenom od lucerke. Životinjsko đubrivo mora biti zrelo i fermentisano. Od narodnih sredstava se koriste kombinacije bakarnog sulfata i surutke. Rastvor se priprema od pola kašičice bakar sulfata, 1,5 l surutke i 3,5 l vode. Poštujte karencu za bakarni sulfat.
Zemljište na kojem je bio zaražen usjev je potrebno preorati na dubinu od 25 cm kako bi se smanjio potencijal uzročnika.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica