Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

Bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Kako ističe, ova biljka potječe iz Afrike i pripada porodici sljezova, a kod nas se još uvijek uzgaja na vrlo malim površinama.

Primjena u prehrani, kozmetici i kulinarstvu

Bamija se smatra iznimno zdravom namirnicom zbog bogatstva vitamina, vlakana i antioksidansa. Upravo zato često je nazivaju superhranom. Osim u prehrani, koristi se i u farmaceutskoj te kozmetičkoj industriji.

"Bogata je vitaminima, vlaknima i antioksidansima, a koristi se i u proizvodnji krema, maski za lice i preparata za kosu", objasnio je Ravnjak dodavši da se u kozmetici često naziva i prirodnim botoksom.

U gastronomiji ima vrlo široku primjenu. Najčešće se koristi u varivima i juhama, ali može se pripremati i kao prilog, pečena ili pržena. Konzumira se i sušena, a njeno sjeme može poslužiti kao zamjena za kafu. U pojedinim krajevima od bamije se priprema i čaj.

Uzgoj nije zahtjevan

Prema riječima stručnjaka, ova se biljka vrlo dobro prilagođava domaćim klimatskim uvjetima te nije pretjerano zahtjevna za uzgoj. Sadi se tokom maja, kada prođe opasnost od proljetnih mrazeva, a najbolji rezultati postižu se uzgojem iz presadnica.

Džemal i njegova bamija: Italija ih zove, a motokultivator još sanjaju

"Ako se bamija uzgaja iz presadnica, sjetvu treba obaviti sredinom ili krajem marta, dok se sadnja na otvoreno obavlja početkom ili sredinom maja", pojasnio je.

Kod njih je važno da razviju barem tri do četiri prava lista prije presađivanja. "Prilikom vađenja iz kontejnera treba paziti da se ne ošteti korijen jer je dosta slab", upozorio je naš sugovornik.

Voli toplinu i propusna tla

Bamiji najviše odgovaraju duboka, propusna i hranivima bogata tla, uz pH vrijednost između 6 i 7. Riječ je o toploljubivoj kulturi koja najbolje uspijeva na temperaturama oko 30 stepeni.

"Minimalna temperatura za rast je oko 15 stepeni, dok temperature ispod 10 i iznad 40 stepeni nisu povoljne jer usporavaju rast biljke", objasnio je Ravnjak.

Iako dobro podnosi sušu, tokom ljeta preporučuje se navodnjavanje svaka dva do tri dana kako bi se ostvario puni prinos.

Otporna biljka s dobrim prinosima

Relativno je otporna na bolesti i štetočine. Najčešće je mogu napasti lisne uši i pepelnica, no biljka ih uglavnom dobro podnosi.

"Već godinama ju uzgajamo na ekološki način. Čak i kod jačih napada štetočina dala je odličan urod", objasnio je Ravnjak.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte u komentarima našeg stručnjaka

Razmak sadnje unutar reda trebao bi biti oko 30 centimetara, a između redova ovisi o sorti i načinu obrade tla te se kreće od 35 do 70 centimetara.

Sorte i berba

"Postoje sorte bamije visoke od pola metra pa sve do dva metra. Ove koje mi uzgajamo spadaju među visoke sorte", pojasnio je.

Prvi plodovi mogu se brati već krajem juna ili početkom jula, a berba traje kroz više navrata.

Plodovi se mogu koristiti u različitim veličinama. Od svega nekoliko centimetara pa do 15 centimetara duljine, ovisno o načinu pripreme i namjeni.

"Ako se beru manji plodovi od tri do šest centimetara, mogu se vezati u snopove i sušiti, dok se veći plodovi najčešće koriste svježi", zaključio je Ravnjak.