Bakteriozna trulež salate može biti pogubna, kako je spriječiti?

Zelena salata je na domaćem tržištu zahvaljujući svojoj biologiji, ali i uslovima uzgajaja, prisutna tokom cijele godine. Istina, ovo povrće ima svoje oscilacije u potrošnji, ali se početak intenzivnije upotrebe vezuje za kraj kalendarske godine pa do prvomajskih praznika. Kasnije je potražnja za ovom korisnom namirnicom nešto manja jer pristiže ostalo sezonsko povrće.

Sada je većina plastenika zasađena salatom i to u različitim fazama, budući da joj predstoji intenzivna potrošnja. Ovo je biljka koja ima skromne zahtjeve prema temperaturi i svjetlosti pa se kod nas gaji tokom zime bukvalno bez grijanja ili ukoliko su temperaturni minusi veliki uz minimalna zagrijavanja. Međutim, povećanjem površine na kojima se gaji salata u zaštićenom prostoru učestala je i pojava bakteriozne truleži.

Početni simptomi 

Naročito se dešava u objektima sa slabim provjetravanjem i nakon nekoliko uzastopnih ciklusa proizvodnje na istom supstratu. Oboljele biljke gube tržišnu vrijednost, pa uslijed toga mogu nastati značajni gubici.

Kako se boriti protiv plamenjače salate?

"Proizvodnja salate u zatvorenom prostoru je veoma specifična, uslijed karakterističnih temperaturnih uslova, kao i vazdušne i zemljišne vlage, koji uglavnom pogoduju razvoju patogena kao što su bakterije. Vlažnu trulež izaziva bakterija Pseudomonas viridiflava, može prouzrokovati značajne štete na ovom povrću koja se gaji u zatvorenom prostoru", kaže stručnjak za zaštitu bilja Jelena Grbić i dodaje da je ova bakterija posljednjih godina dosta rasprostranjena, parazit je mnogih biljaka, kako zeljastih tako i drvenastih, među kojima je razno povrće, pasulj, grašak, paradajz, razne krstašice, bundeva, ali i neke vrste cvijeća kao što je hortenzija i hrizantema.

"Napada čak, vjerovali ili ne, i korovske biljke. Početni simptomi bolesti uočavaju se na ivicama spoljašnjih listova salate, u vidu nekrotičnih pjega, nepravilnog oblika, crvenkastosmeđe boje. Dalji razvoj bolesti se manifestuje postepenim širenjem nekrotičnih pjega i njihovim međusobnim spajanjem. Oboljelo tkivo unutar pjega se razmekšava i truli, pri čemu je oboljeli list poprimio žutu do žutosmeđu boju", kaže i objašnjava da se bakterija postepeno širi ka unutrašnjosti glavice.

Glavice gube tržišnu vrijednost

Tokom zimskog perioda plastenici omogućavaju gajenje biljaka, ali salata zimi može da oboli ukoliko je vlažnost u plasteniku velika ili ukoliko temperatura bude niža od optimalnih jer se pojavljuje vlažna trulež.

"Simptomi nisu dijagnostičkog karaktera, jer veoma često podsjećaju na promjene nastale dejstvom drugih patogena. Na oboljelim glavicama salate uočavaju se promjene različitog intenziteta. Prvi simptomi ispoljavaju se u vidu tamnozelenih, vlažnih pjega nepravilnog oblika, često po ivici, ali i drugim dijelovima, kako mladih, tako i starijih listova.

Pri povećanoj vlažnosti i niskim temperaturama pjege na listovima se dosta brzo šire. U završnoj fazi razvoja bolesti cijela glavica je zahvaćena vlažnom truleži, pri čemu su oboljeli listovi deformisani, crne boje, providni i mokri", kaže naša sagovornica i dodaje da ovakve glavice zbog nemogućnosti korištenja za ishranu u potpunosti gube svoju upotrebnu vrijednost.

Pri gustom sklopu trulež se širi i na okolne biljke, nanoseći značajne štete u proizvodnji ovog usjeva, naročito u zaštićenom prostoru. U nedostatku efikasnih sredstava hemijske zaštite, preventivne mjere za sprečavanje pojave bakteriozne vlažne truleži salate, obavezujuće su.

Preventivne mjere

U tom smislu, kao osnovne mjere se preporučuju preventivne, plodosmjena sa biljkama iz porodica trava, odstranjivanje i uništavanje oboljelih biljaka pri čemu se smanjuje zarazni potencijal biljaka, izbalansirano đubrenje.

"Razvoju ove bakterije pogoduju uslovi povećane vlažnosti i niže temperature od uobičajenih. Bakterija se kapljicama vode lako prenosi i širi u gustim zasadima salate u zaštićenom prostoru. Duži periodi vlaženja lista pogoduju širenju populacije ove bakterije na listovima. Svježe povrede obično služe kao mjesto ulaza bakterije, kao i napuknuća tkiva tokom porasta, ozljede od lisnih vašiju ili drugih insekata", kaže Grbićeva.

"U zavisnosti od vremenskih uslova, simptomi se mogu pojaviti nakon perioda inkubacije u trajanju od 30 sati do pet dana. Bakterija se razvija pri temperaturama od pet do 35°C, pri čemu joj optimum za razvoj 26°C."

Ukoliko se koristi navodnjavanje salate preporučuje se da ono bude "kap po kap", čime se redukuje učestalost vlaženja listova, a samim tim i ublažavanja bolesti. Dobra ventilacija ubrzava isušivanje i rezultira skraćenjem perioda vlažnosti lista. Plodored se također preporučuje kao preventiva u borbi sa ovom bakterijom.

Preporuka je svim povrtarima da strogo vode računa o tretmanima ukoliko koriste hemijske mjere zaštite i preventive, naročito u pogledu karence.