• Bolest zelene salate
  • 03.12.2015. 10:00

Kako se boriti protiv plamenjače salate?

Plamenjača salate je oboljenje koje se javlja na zelenoj salati, radiču, cikoriji, artičoki, ukrasnim biljkama. Prvi simptomo se javljaju na donjem lišću u vidu bjeličaste prevlake.

  • 419
  • 53
  • 0

Plamenjača salate je oboljenje koje izaziva gljivica Bremia lactucae i široko je rasprostranjena po cijelom svijetu. U Europi je prvi put zabilježena 1843. godine. Gljivica Bremija lactucae parazitira preko 230 biljaka. Osim salate, ovo oboljenje se javlja i na radiču, cikoriji, artičoki, ukrasnim biljkama. Kod nas se redovito javlja svake godine. Štete na salati mogu biti direktne - propadanjem biljaka i indirektne - kada umanjuje kvalitetu i tržišnu vrijednost salate.

Visoka vlažnost presudna za pojavu oboljenja

Bolest se može javiti na otvorenom i u plastenicima. Najčešće se javlja pri proizvodnji salate u zatvorenom tokom kasne jeseni i ranog proljeća, kada se odgovarajuća vlažnost formira između donjih listova i tla. Presudni uslovi za pojavu simptoma su meteorolški: osvjetljenje, temperatura i vlažnost, kao i dužina trajanja optimalnih uslova. Kao i druge plamenjače, i plamenjača salate se javlja prilikom povećane vlažnosti i slabe ventilacije.

Sporulaciju izazivaju tama, povećana vlažnost i povoljna temperatura, veliki broj oblačnih i maglovitih dana. Konidije se raznose vjetrom i kišnim kapima. Spore se najviše oslobađaju prijepodne od 10 do 12 sati kada je njihova koncentracija i najviša. Životni vijek spora je kratak, pogoduje im magla i visoka vlažnost. Zaraza se u povoljnim uslovima veoma brzo širi i već nakon pet dana se pojavljuju prvi simptomi. Plamenjača može u takvim uslovima u potpunosti uništiti usjev salate. Gljivica stvara veliki broj sojeva, tako da otpornost sorti i hibrida nije garancija za zdrav usjev.

Mlade presadnice najugroženije

Simptomi infekcije mogu se pojaviti u toku cijelog proizvodnog ciklusa, ali su mlade biljke najosjetljivije. Prvi simptomi se javljaju na kotiledonima i prvim listovima koji u potpunosti mogu biti prekriveni bjeličastom prevlakom. Mlade biljke veoma brzo uginu. Otpornost na gljivicu se povećava sa starošću biljke. Na starijem lišću formiraju se uglaste pjege oivičene nervima. U početku su pjege svijetlozelene ili žućkaste boje (hlorotične), a poslije potamne. Lisni dijelovi se sasušuju ili zbog veće vlage podliježu truleži. Tipičan simptom pojave ovog oboljenja je pojava bjeličaste prevlake sa donje strane lista. Bolest se može javiti i u zasadima sjemenske salate. Simptomi ostvarene infekcije su vidljivi i na cvjetnoj dršci i cvijetu. Ovo oboljenje može umanjiti prinos, sniziti kvalitetu sjemena, pa čak i u potpunosti uništiti proizvodnju sjemena.

Bremia lactucae prezimljava u zaraženom biljnom materijalu u obliku micelija ili u formi ospora. Primarne zaraze se mogu ostvariti inokulativnim materijalom iz zemljišta, sa ostavljenih zaraženih biljaka, iz susjednih zaraženih zasada, divljih i samoniklih pripadnika roda Lactuca i preko sjemena. Uloga sjemena u širenju ove zaraze je veoma mala. Spore se šire putem vjetra i vode.

Preventivne mjere - osnova zaštite

Salata se u ishrani koristi u svježem stanju i sirova i zbog toga je zaštita salate od ove gljivice veoma specifična te traži niz preventivnih mjera. Salata se sadi na ocjeđenim i sunčanim zemljištima, treba izbjegavati udoline gdje se zadržava magla, razmak u redu i između redova treba biti veći - to omogućava bolje provjetravanje.

Dobar plodored smanjuje inokulacioni potencijal. Dobri predusjevi za salatu su: krompir, kupus, paprika, paradajz, crveni luk i mrkva, dok su loši predusjevi peršun i celer. Pri gajenju u plastenicima je potrebno regulisati vlažnost, omogućiti dobro provjetravanje, spriječiti kapanje sa folije kojom je plastenik prekriven, regulisati temperaturu, ukloniti sve biljne ostatke koji mogu biti izvor zaraze za naredne usjeve salate, poštovati plodored, regulisati ishranu azotnim đubrivima. Salata se na isto mjesto može saditi nakon 2 do 3 godine. Nakon berbe potrebno je pažljivo ukloniti sve biljne ostatke.

Za sjetvu treba koristit visoko kvalitetno sjeme, ali i izvšiti dezinfekciju sjemena u toploj vodi 15 do 20 minuta na temperaturi od 48 do 50°C. Nakon toga, sjeme brzo ohladiti za 2 do 3 minute u hladnoj vodi i prosušiti.

Zaštita salate eko pripravcima

Preventivna tretiranja treba obavljati od presađivanja do pojave 11 ili 13 listova što zavisi od uslova proizvodnje. Dobri rezultati u zaštiti salate se postižu korištenjem preparata od mlijeka i joda. U 9l vode ulije se 1l mlijeka i doda 5% otopina joda u količini od 10 do 12 kapi, ne više. Veoma dobro se pokazala i otopina bijelog luka.


Povezana biljna vrsta

Radič

Radič

Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi

Radič se pretežno koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima... Više [+]

Radič

Radič

Engleski naziv: Chicory leaves | Latinski naziv: Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi

Radič se pretežno koristi u svježem stanju. Karakterističan je njegov osebujan gorkast okus od intibina, a od ugljikohidrata najviše je zastupljena fruktoza i inulin, što ima... Više [+]

Cikorija

Cikorija

Engleski naziv: Industrial chicory | Latinski naziv: Cichorium intybus L. (Partim)

Cikoriju su uzgajali stari Grci, Rimljani i Egipćani i koristili njezino lišće za salatu i kao ljekovitu biljku. Dvogodišnja je biljka koja u prvoj godini oblikuje zadebljali... Više [+]

Artičoka

Artičoka

Engleski naziv: Artichoke | Latinski naziv: Cynara scolymus L.

Artičoka je višegodišnja biljka, ali uzgaja se i kao jednogodišnja. Korijen je dubok i razgrant, lancetasto lišće na sebi ima dlačice i bodljike i čini rozetu, a cvjetovi su... Više [+]

Tagovi

Plamenjača salate Bremia lactucae Radič Plastenici Presadnice Trulež Radič Cikorija Artičoka Ukrasne biljke List Preventivne mjere Azotna đubriva Eko pripravci Jod Bijeli luk Mlijeko


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.